Prostorni plan BBŽ - osnovni plan

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e S A D R Ž A J _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje I KNJIGA 1. TEKSTUALNI DIO U V O D I. O B R A Z L O Ž E N J E A. POLAZIŠTA B. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA KNJIGA 2. C. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA II. O D R E D B E Z A P R O V O Đ E N J E III. D O K U M E N T A C I J A I S U R A D N J A GRAFIČKI DIO I. K A R T O G R A M I II. K A R T O G R A F S K I P R I K A Z I

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e S A D R Ž A J _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje II T E K S T U A L N I D I O : U V O D I. O B R A Z L O Ž E N J E A. POLAZIŠTA 1. Položaj, značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor i sustav Države A - 1 2. Osnovni podaci o stanju u prostoru A - 3 2.1. Teritorijalni ustroj A - 3 2.2. Stanovništvo A - 4 2.2.1. Prostorni raspored A - 4 2.2.2. Demografski procesi A - 4 2.3. Naselja A - 10 2.3.1. Uvod A - 10 2.3.2. Povjesni razvoj A - 10 2.3.3. Mreža naselja A - 12 2.3.4. Sustav središnjih naselja - polazna sistematizacija A - 12 2.3.5. Funkcija rada i stanovanja A - 13 2.3.6. Procesi A - 14 2.4. Tabelarni prikaz A - 19 3. Prostorno razvojne i resursne značajke A - 20 3.1. Zemljopisna obilježja A - 20 3.1.1. Geološka obilježja A - 20 3.1.2. Obilježja reljefa A - 22 3.1.3. Tla A - 23 3.1.4. Hidrografska obilježja A - 25 3.1.5. Klimatska obilježja A - 26 3.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta A - 29 3.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse A - 31 3.3.1. Industrija A - 34 3.3.2. Poljoprivreda A - 35 3.3.3. Šumarstvo A - 38 3.3.4. Vodni resursi A - 41 3.3.5. Eksploatacija mineralnih sirovina A - 46 3.3.6. Turizam A - 47 3.4. Komunalna infrastruktura A - 51 3.4.1. Prometni sustav A - 51 3.4.2. Vodno gospodarski sustav A - 58

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e S A D R Ž A J _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje III 3.4.3. Elektroopskrba A - 63 3.4.4. Plinoopskrba A - 64 3.4.5. Groblja A - 66 3.4.6. Zbrinjavanje otpada A - 66 3.5. Objekti javnog standarda A - 70 3.5.1. Obrazovanje A - 70 3.5.2. Zdravstvo i socijalna skrb A - 75 3.5.3. Uprava i administracija A - 78 3.5.4. Kultura i tehnička kultura A - 79 3.5.5. Sport i rekreacija A - 82 3.6. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine A - 85 3.6.1. Okoliš A - 85 3.6.2. Krajobraz A - 89 3.6.3. Prirodna baština A - 92 3.6.4. Kulturna baština A - 97 4. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i ocjena postojećih prostornih planova A - 99 4.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države A - 99 4.1.1. Osnovna načela i ciljevi prostornog uređenja A - 99 4.1.2. Stanovništvo i demografske promjene A - 99 4.1.3. Sustav naselja A - 99 4.1.4. Objekti javnog standarda A - 100 4.1.5. Infrastrukturni i vodnogospodarski sustavi A - 101 4.1.6. Gospodarske djelatnosti u prostoru A - 103 4.1.7. Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša A - 104 4.2. Ocjena postojećih prostornih planova A - 106 4.2.1. Uvod A - 106 4.2.2. Stanovništvo i demografske promjene A - 106 4.2.3. Sustav naselja A - 107 4.2.4. Objekti javnog standarda A - 107 4.2.5. Infrastrukturni i vodnogospodarski sustavi A - 108 4.2.6. Šumarstvo A - 109 4.2.7. Turizam A - 110 4.2.8. Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša A - 110 5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje A - 111 B. C I L J E V I P R O S T O R N O G R A Z V O J A I U R E Đ E N J A B - 1 1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i međunarodnog značaja B - 1 1.1. Glavni prostorno-razvojni ciljevi i prioriteti B - 1 1.2. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija B - 1

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e S A D R Ž A J _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje IV 1.3. Razvoj važnijih infrastrukturnih sustava B - 2 1.3.1. Prometna infrastruktura B - 2 1.3.2. Vodnogospodarski sustav B - 3 1.3.3. Energetski sustav B - 4 1.3.4. Objekti javnog standarda B - 4 1.4. Racionalno korištenje prirodnih izvora B - 5 1.5. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša B - 5 2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja B - 6 2.1. Demografski razvoj B - 6 2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture B - 7 2.2.1. Gospodarstvo B - 8 2.2.2. Razvojni ciljevi u poljoprivredi B - 10 2.2.3. Dugoročni cilj prostorno-gospodarskog razvoja B - 12 2.2.4. Šumarstvo B - 13 2.2.5. Vodni resursi B - 14 2.2.6. Turizam B - 14 2.3. Razvoj naselja B - 15 2.4. Razvoj prometne, društvene i ostale infrastrukture B - 16 2.4.1. Prometni sustav B - 16 2.4.2. Vodnogospodarski sustav B - 17 2.4.3. Energetski sustav B - 18 2.4.4. Groblja B - 18 2.4.5. Zbrinjavanje otpada B - 19 2.4.6. Razvoj društvenih djelatnosti B - 19 2.5. Zaštita krajobraznih vrijednosti B - 23 2.6. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povjesnih cjelina B - 23 3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije B - 25 3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora B - 25 3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture B - 25

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e U V O D _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje 1 U V O D Bjelovarsko-bilogorska županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave ima Ustavom Republike Hrvatske zagarantirano pravo na lokalnu samoupravu, koje obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značenja, a osobito: - o uređivanju prostora i urbanističkom planiranju, - o uređivanju naselja i stanovanja, - o komunalnim djelatnostima, - o brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi te - zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša. Obveza donošenja Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije utvrđena je člankom 18. i 57. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 30/94), a novelirana člankom 52. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 68/98 i 61/00). Istima je utvrđeno i da: "Ovim se Zakonom uređuju sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne samouprave i uprave u provedbi mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i uređivanje prostora Republike Hrvatske. Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom Države kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom." “Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba uvažavanjem društveno gospodarskih, prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuje načela prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora. Prostorni plan iz stavka 1. ovog članka sadrži prostornu i gospodarsku strukturu županije, odnosno Grada Zagreba, sustav središnjih naselja regionalnog značenja, sustav razvojne regionalnalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, prostornih mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, te druge elemente od važnosti za županiju, odnosno Grad Zagreb.” Plan je izradio Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije. a osnova za izradu bio je Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije (“Službeni glasnik” broj 6/97). Pripremne radnje na izradi započele su tijekom 1996. godine prikupljanjem, obradom i analizom postojeće prostorno planske dokumentacije i svih relevantnih dokumenata i podataka od značaja za prostor i aktivnosti u prostoru Županije. Tijekom izrade Plana izvršena su i naka nova stručna istraživanja, a korištene su postojeće sektorske studije Zakon o prostornom uređenju utvrdio je osnovna načela uređenja prostora, a dugoročni ciljevi, prioriteti i usmjerenja državnog značaja (i za područje Županije) zadani su Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (sa kojima ovaj Plan mora biti usklađen) i strategijama razvoja pojedinih djelatnosti utvrđenim po resornim ministarstvima. Plan je izrađen u skladu sa Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine” broj 106/98) i podjeljen je na:

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e U V O D _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - tekstualni dio-obrazloženje; - polazišta: rezultat su analitičkog posla temeljem kojeg se uspostavlja “slika” Županije kao cjeline (po prvi put) i na kraju se ocjenjuje stanje u prostoru s gledišta okolnosti (mogućnosti i ograničenja) u kojima će se planerske zadaće ostvariti, - ciljevi: oblikovani su tako da se opća načela i ciljevi prepoznaju na konkretan način s predviđanjem prostornih, funkcionalnih, ekoloških i drugih učinaka pojedinih komponenti i sintezno, čitano kao “ciljna slika” u odnosu na razmještaj stanovništva i resursa, značajke i kapacitete funkcionalnih mreža, a promatrano u kontekstu objektivno mogućeg ravnomjernog razvoja Županije, - plan: odgovara na ciljeve razradom u obliku organizacije prostora po komponentama prostorno-razvojne strukture (polazišta i ciljevi, a na određen način i planske postavke grupiraju se po razinama važnosti na državne, županijske i lokalne, a jedna od sigurno najvažnijih zadaća ovog Plana je bila upravo “prepoznavanje” i planiranje županijskih) - odredbe za provođenje: oblikovane su (ovisno o kategoriji subjekta) nedvojbeno ili usmjeravajuće (za daljnje detaljnije određenje na nižoj razini), a koristeći se izričajem svrstanim u uvjete, mjere, kriterije i smjernice. - grafički dio-kartografski prikazi i kartogrami: sustav znakova prilagođen je razini plana i mjerilu kartografskih prikaza i kartograma, te su isti određeni prvenstveno kao grafičke odredbe usmjeravajućeg značaja, a provedbenu komponentu dobivaju tek u neposrednoj vezi sa odredbama za provođenje. Posebni problemi tijekom izrade javljali su se usljed: - nedostatnih saznanja o pravoj ulozi plana takve vrste (prva generacija prostornih planova županija) u ukupnom sustavu dokumenata prostornog uređenja, - nadostatnih znanja o izradi planova u digitalnom obliku, - nedovoljno istraženog utjecaja bitno izmjenjenog geostrateškog položaja Države unutar šireg okružja, - nedovoljno istraženog utjecaja bitno izmjenjenog demografskog stanja u odnosu na podatke iz popisa stanovništva 1991. godine, - nadefiniranja koncepcije razvoja rijetko naseljenih prostora od strane Države, - nedovoljno istraženog utjecaja tranzicijskih procesa, - međusobne neusklađenosti i izmjena zakonske regulative tijekom izrade Plana (Zakona o područjima, županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Zakona o zaštiti spomenika kulture, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o zaštiti okoliša,…). Proces izrade i donošenja ovog Plana proveden je sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju, Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (“Narodne novine” broj 101/98) i posebnih zakona. Plan donosi Županijska skupština, a po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i drugih suglasnosti propisanih Zakonima. te po pribavljenim mišljenjima predstavničkih tijela općina i gradova na području Županije.

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e O B R A Z A C Bjelovarsko-bilogorska županija - Županijski zavod za prostorno uređenje - Županija: BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA Naziv prostornog plana PROSTORNI PLAN BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Odluka o donošenju Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije Bjelovarsko-bilogorske županije "Županijski glasnik" broj 6/97 "Županijski glasnik" broj 2/01 Javna rasprava (datum objave) Javni uvid održan je od 01. lipnja 2000. godine 23. svibnja 2001. godine do 01. kolovoza 2000. godine Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: Mladen Gregurić, dipl. ing. arh. ______________________________ Suglasnost prema čl. 19. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94, 68/98, 35/99 i 60/00) Klasa: 350-02/00-04/57 Ur.br.: 531-08-01-4/AMT Datum: 03. travnja 2001. godine Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: Odgovorna osoba: Mladen Gregurić, dipl. ing. arh. ______________________________ Koordinator plana: Mladen Gregurić, dipl. ing. arh. Stručni tim u izradi plana: 1. Saša Križ, dipl. ing. arh. 4. Igor Pavičić, dipl. ing. šum. 2. Vesna Banović, dipl. ing. arh. 5. Igor Habalija, dipl. ing. građ. 3. Damir Lihter, dipl. ing. građ. Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela: Željko Ledinski, dipl. ing. šum. ______________________________ Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela: Saša Križ, dipl. ing. arh. ______________________________

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e O B R A Z L O Ž E N J E _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Zavod za prostorno uređenje I O B R A Z L O Ž E N J E

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Zavod za prostorno uređenje A A P O L A Z I Š T A

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.3. Naselja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –10 2.3. NASELJA Kartogrami: 2.3.- 01 Razmještaj naselja 2.3.- 02-06 Razmještaj naselja po veličinskim skupovima 2.3.- 07 Vrijeme maksimalnog broja stanovnika 2.3.- 08 Tipovi kretanja stanovništva 2.3.- 09 Urbana preobrazba naselja 2.3.- 10 Razvojna osjetljivost 2.3.- 11 Važnija središta rada 2.3.- 12 Sustav središnjih naselja-polazna sistematizacija 2.3.1 Uvod Naselja su najupečatljiviji elementi kulturnog pajzaža. Odražavaju karakteristike minulog razdoblja, a istovremeno su nositelji funkcionalne organizacije i žarišta preobrazbe prostora. Svaki grad ima žarišnu (čvornu) ulogu prema svom okružju na koje djeluje gospodarskim i urbanotvornim funkcijama, kao što i brojni činitelji njegovog gravitacijskog područja utječu na njega. Prema danas opće prihvaćenim shvaćanjima, suvremeno tehnološko društvo može se razvijati samo kao urbano društvo. Problem dakle nije urbanizacijski proces kao takav, već neki njegovi oblici i alternative: prevelika i naravnomjerna koncentracija stanovništva, neprimjeren sustav središnjih naselja, nesposobnost manjih naselja da samostalno stvore okolicu za ugodan život (što će u budućnosti biti jedan od ključnih kriterija za izbor mjesta stanovanja),… Za potrebe prostornog uređenja Bjelovarsko-bilogorske županije analizirane su prošle i sadašnje strukture naseljenosti, te tendencije njihovih promjena, a zbog karaktera prostora posebna pozornost je usmjerena na ruralna i prelazna naselja i proces urbanizacije. Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske kao jedan od primarnih zadataka prostornog planiranja određeno je ostvarivanje policentričnog razvitka države uz integraciju urbane i ruralne ekonomije, a kao jedan od najvećih problema pražnjenje seoskih područja i nagomilavanje prevelikog broja ljudi u nekoliko gradova. Prostorni razvoj mora se vratiti koncepciji gradova (mješovitih naselja) s malim udaljenostima, gdje su sve čovjeku bitne sastavnice života (stanovanje, rad, društveni život, odmor) grupirane zajedno u bližoj okolici. 2.3.2. Povijesni razvoj naselja i mreže naselja Mreža naselja Bjelovarsko-bilogorske županije formirala se u sasvim drukčijim društvenim, gospodarskim i povijesnim uvjetima od današnjih, te se kroz vrijeme više-manje stihijski transformirala, uz određeni kontinuitet koji treba shvatiti prvenstveno kao trajanje lokacije. Na raspored naselja (posebno seoskih) i organizaciju kraja možda značajnije nego u drugim dijelovima države utjecale su: - topografske pogodnosti i neposredni reljefno-klimatski činioci; - relativno velike šumske poplavno-močvarne površine, - regionalna izdvojenost pojedinih dijelova, - društveno-povjesne okolnosti; - višestoljetna granična funkcija poilovlja, - intervencije vlasti i uprave; - vojna krajina.

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.3. Naselja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –11 Današnji sustav središnjih naselja oblikovan je tokom mlađe kolonizacije (druga polovica 18. i gotovo cijelo 19. stoljeće), kada se izgradnjom cesta i novih naselja osvajaju do tada malo privlačne i izolacijske šumsko-poplavne nizine Ilove, Česme i Pakre, a konačno je definiran procesom urbane tranzicije (koji se, iako polakše, odvija i danas). Smanjivanje broja stanovnika u pretežno agrarnim krajevima, uz istovremeni porast u gradovima i naseljima bližim gradovima i značajnijim prometnicama karakterističan za cijelu državu, započeo je oko 1910. godine. Proces je bio naročito intenzivan između 1948. i 1971. godine zbog ubrzane industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije, a u ovom području posebno izražen obzirom na dotadašnji izrazito ruralni karakter. Nakon toga (pa sve do danas) ubrzano smanjivanje broja stanovnika u pretežno agrarnim krajevima (veći dio Županije) međutim nije više samo posljedica emigracije, već velikim dijelom i negativnog prirodnog prirasta, koji je opet indirektno posljedica dugogodišnje emigracije fertilnog stanovništva (većim dijelom i izvan Županije) i starenja populacije (u nekim naseljima dobni koeficjent je veći od 2,0), te činjenice da je ovo područje od ranije poznato po malom broju rođene djece u obitelji (za razliku od drugih pretežito ruralnih i agrarnih područja), a što je tokom sedamdesetih i osamdesetih kulminiralo. Analizirajući vremena postizanja maksimalnog broja stanovnika naselja možemo uočiti da je: - 21% naselja maksimalni broj stanovnika imalo zaključno sa 1910. godinom, - 34% naselja maksimalni broj stanovnika imalo između 1911 i 1931. godine, - 31% naselja maksimalni broj stanovnika imalo između 1932 i 1953. godine, - samo 7% naselja (uglavnom prigradskih naselja i većih lokalnih središta) maksimalni broj stanovnika imalo između 1954 i 1971. godine, - samo 7% naselja (uglavnom gradskih i prigradskih) maksimalni broj stanovnika imalo između 1972 i 1991. godine, Za sadašnji sustav središnjih naselja naročito je značajno nazadovanje, pa često i izrazito nazadovanje mnogih lokalnih središta, a što na žalost traje i danas. Tako je od ukupno 40 naselja koja su neko vrijeme između 1857. i 1991. godine imala više od 1000 stanovnika, odnosno 86 naselja više od 500 stanovnika, već 1971. godine ostalo samo 22 naselja sa više od 1000 stanovnika i 34 naselja sa više od 500 stanovnika, a 1991. godine tek 17 naselja sa više od 1000 stanovnika i 30 naselja sa više od 500 stanovnika. Cijeli proces, iako traje već više od 80 godina (a intenzivno više od 40 godina), prostornoplanerski je usmjeravan tek tokom posljednjih dvadesetak godina, a i tada više deklarativno obzirom da su za značajnije intervencije nedostajali i najosnovniji instrumenti. Dodatni negativni trend se pojavio kao posljedica Domovinskog rata, tokom kojeg su pojedina područja Županije pretrpjela velike ratne štete, a naročito Općine Đulovac, Sirač, Veliki Grđevac i Velika Pisanica, te Gradovi Bjelovar, Grubišno Polje i Daruvar, iz kojih je veći dio stanovništva srpske i crnogorske naradnosti (i iskazani kao Jugoslaveni) iselio izvan Hrvatske. Tako su 24 sela ostala gotovo prazna, 12 poluprazna, a 11 sela je napustilo znatan broj stanovnika, pri čemu je najkritičnija situacija u Općini Đulovac u kojoj je čak 14 naselja (50%) ostalo gotovo prazno. U pojedina takva naselja smješteni su stanovnici susjednih zemalja (Bosne i Hercegovine, Jugoslavije-Vojvodine, Kosova,…). S demografskog stajališta važna je još jedna posljedica Domovinskog rata (čiji će se utjecaj osjetiti tek kasnije), koji je sasvim sigurno dodatno pogoršao ionako nepovoljni dobni odnos i vitalna obilježja stanovništva pojedinih naselja, a zbog većeg broja poginulih, stradalih i nestalih među mlađem stanovništvom, te izrazito većem udjelu u definitivnom iseljavanju mlađeg i zrelijeg stanovništva.

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.3. Naselja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –12 2.3.3. Mreža naselja Bjelovarsko-bilogorska županija je danas (kao i veći dio Hrvatska) područje malih naselja i disperzne naseljenosti. Županija je 1991. godine imala 323 naselja od toga 156 naselja do 200 stanovnika ili 48% (Hrvatska 51%), 269 naselja do 500 stanovnika ili 83% (Hrvatska 79%), te 301 naselja do 1000 stanovnika ili 93% (Hrvatska 91%). BROJ STANOVNIKA BROJ % U UKUPNOM UKUPNO % U UKUPNOM NASELJA NASELJA BROJU NASELJA STANOVNIKA BROJU STANOVNIKA 001-100 60 18,6% 3774 2,6% 101-200 96 29,7% 14138 9,8% 201-500 113 35,0% 35670 24,8% 501-1000 32 9,9% 20888 14,5% 1001-2000 16 5,0% 20203 14,0% Ukupno 317 98,1% 94673 65,7% Hrvatska 96,5% 41,1% 2001-5000 4 1,2% 12695 8,8% 5001-10000 1 0,3% 9748 6,8% 10001- 1 0,3% 26926 18,7% Ukupno 6 1,9% 49369 34,3% Hrvatska 3,5% 58,9% Sveukupno 323 100,0% 144042 100,0% Disperzna naseljeljenost otežavajuća je okolnost u uređenju prostora. Ona otežava izgradnju infrastrukture (prometnica, kanalizacije, vodovoda, plinovoda,…) kao i cjelokupnu organizaciju prostora, a jedan je od ekspulzivnih čimbenika daljnjih prostornih procesa. Ali sagledavši prostorni raspored naselja može se uočiti i njihov relativno nepovoljan raspored pa i “praznine” na određenim područjima: - gotovo nenaseljeni prostori (Papuk, Moslavina, dijelovi Bilogore), - prostori sa izrazito malim naseljima (Grad Čazma, Općina Kapela te ostali dijelovi Bilogore i pobrđa Papuka i Moslavačke gore), - prostori bez većih naselja (središnji dio ravnjaka i dolina Česme i Ilove). U takvim područjima “sustav središnjih naselja” ili “sustav razvojnih žarišta” je možda i najvažnija odrednica kvalitetnog prostornog uređenja, jer on artikulira sve prostore, podprostore i međuprostore, sve infrastrukturne i komunikacijske sustave. Njime se usmjerava i/ili kontrolira prostorna raspodjela stanovništva, potiče razvitak optimalne mreže naselja (dugogodišnjim sustavnim akcijama-usmjeravanjem gospodarskih djelatnosti i urbanotvornih funkcija) te podržava daljnji razvoj ostalih naselja (koja za to imaju nužne pretpostavke). 2.3.4. Sustav središnjih naselja - polazna sistematizacija Ako analiziramo sadašnju mrežu naselja sa ciljem prepoznavanja pojedinih naselja kao sadašnjih i potencijalnih središnjih naselja-žarišta razvitka (prigradska naselja se ne razmatraju), a temeljem kriterija postavljenih Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, možemo konstatirati da je u Županiji od ukupno 323 naselja moguće razlikovati i izdvojiti samo 32 naselja (10%) s uočljivim žarišnim funkcijama. Obzirom da su kriteriji već Strategijom prilagođeni Hrvatskim uvjetima (zemlja malih naselja), već nakon prve analize možemo reći da su na području Županije ustvari samo 2 prava razvojna središta (Bjelovar-veće regionalno središte i Daruvar-manje regionalno središte), 3 područna središta (Garešnica, Grubišno Polje i Čazma) i osam većih lokalnih središta, a ostala su u stvari manja lokalna središta (iako su sjedišta općina), odnosno prostori potencijalnog okupljanja i forsiranog planskog ulaganja.

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.3. Naselja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –13 VRSTA NAZIV BROJ KRITERIJ RAZVOJNOG SREDIŠTA NASELJA STANOVNIKA VEĆE REGIONALNO SREDIŠTE Bjelovar 26926+12763 st. >30000 st. REGIONALNO SREDIŠTE 15000 - 30000 st. MANJE REGIONALNO SREDIŠTE Daruvar 9748+ 5298 st. 7000 - 15000 st. PODRUČNO SREDIŠTE Garešnica 4308 + 2796 st. 1000 - 7000 st. - II - Grubišno Polje 3501 + 1596 st. 1000 - 7000 st. - II - Čazma 2785 + 2711 st. 1000 - 7000 st. VEĆE LOKALNO SREDIŠTE Sirač 1747 st. općinsko sjedište > 1000 st. - II - Veliki Grđevac 1525 st. općinsko sjedište > 1000 st. - II - Velika Pisanica 1469 st. općinsko sjedište > 1000 st. - II - Hercegovac 1447 st. općinsko sjedište > 1000 st. - II - Veliko Trojstvo 1295 st. općinsko sjedište > 1000 st. - II - Rovišće 1253 st. općinsko sjedište > 1000 st. - II - Končanica 1153 st. općinsko sjedište > 1000 st. - II - Dežanovac 1003 st. općinsko sjedište > 1000 st. MANJE LOKALNO SREDIŠTE Veliki Zdenci 1323 st. > 1000 st. - II - Garešnički Brestovac 1043 st. > 1000 st. - II - Šandrovac 951 st. općinsko sjedište < 1000 st. - II - Ivanska 885 st. općinsko sjedište < 1000 st. - II - Velika Trnovitica 808 st. općinsko sjedište < 1000 st. - II - Zrinski Topolovac 700 st. općinsko sjedište < 1000 st. - II - Severin 673 st. općinsko sjedište < 1000 st. - II - Đulovac 646 st. općinsko sjedište < 1000 st. - II - Nova Rača 570 st. općinsko sjedište < 1000 st. - II - Kapela 508 st. općinsko sjedište < 1000 st. - II - Berek 475 st. općinsko sjedište < 1000 st. - II - Štefanje 434 st. općinsko sjedište < 1000 st. - II - Daruvarski Brestovac 889 st. > 500 st. - II - Pavlovac 842 st. > 500 st. - II - Narta 814 st. > 500 st. - II - Velika Barna 729 st. > 500 st. - II - Bedenik 723 st. > 500 st. - II - Lasovac 612 st. > 500 st. - II - Palešnik 591 st. > 500 st. Sagledavši raspodjelu manjih žarišnih tipova, uočava se relativno nepovoljan raspored na pojedinim područjima (monocentrični razvoj pa i funkcionalne praznine) što je najvećim dijelom rezultat urbane tranzicije, ali jednim dijelom ipak i povjesnih okolnosti (na području Grada Čazme niti jedno naselje osim same Čazme nije nikada imalo više od 1000 stanovnika). Stoga će se iz kategorije ostalih naselja u okviru rješavanja razvoja ruralnih područja (a posebice obzirom na novu strategiju razvoja poljoprivrede i njene utjecaje na ruralna naselja) morati izdvojiti i nekoliko nužnih novih lokalnih središta iz grupe naselja sa 200 do 500 stanovnika. 2.3.5. Funkcija rada i stanovanja Godine 1991. u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji registrirano je samo 28 “samostalnih” naselja (i 7 prigradskih) koja su imala više od 50 zaposlenih (mještana i dnevnih migranata), od kojih: - 13 naselja sa 51 do 100 zaposlenih, - 7 naselje sa 101 do 200 zaposlenih, - 3 naselja sa 201 do 500 zaposlenih, - 0 naselja sa 501 do 1000 zaposlenih, - 1 naselje sa 1001 do 2000 zaposlenih, - 2 naselje sa 2001 do 5000 zaposlenih - 1 naselje sa 5001 do 10000 zaposlenih, - 1 naselje sa više od 10001 zaposlenog. Obzirom da je u Županiji 323 naselja, može se reći da je funkcija rada (kao jedna od važnijih za određivanje uloge naselja u prostoru) ograničena na veoma mali broj naselja. Pri tome je posebno

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.3. Naselja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –14 uočljiv mali broj naselja sa 201 do 500 zaposlenih, te nepostojanje naselja sa 501 do 1000 zaposlenih, a koja bi trebala biti jedan od nosioca sustava razvojnih središta odnosno daljnje urbanizacije prostora i policentričnog razvoja Županije. Kod većih naselja određena funkcionalna usmjerenost utvrđena je samo u Grubišnom Poljuuprava, ali kod manjih naselja ona je u pravilu veoma izražena (Garešnički Brestovac-industrija, Hercegovac-poljoprivreda, Sirač-građevinarstvo i šumarstvo,…). Za razumjevanje utjecaja grada u prostoru, a naročito njegovog utjecaja na socioekonomsku preobrazbu okolnog prostora neophodna su saznanja o odnosu između njegove funkcije rada i funkcije stanovanja. One su najčešće u neskladu, a u većini gradova je jača funkcija stanovanja, što nepovoljno djeluje i na grad i na njegovu okolinu. U gradovima Hrvatske dolazi prosječno 2,1 stanovnik na 1 zaposlenog. U gradovima Županije dolazi prosječno 1,8 stanovnika na 1 zaposlenog, s tim da je u Garešnici isti 1,5, a u Bjelovaru i Grubišnom Polju relativno nepovoljnih 2,2 (udio dnevnih migranata “samo” 38,6%). Kako je stanovanje jedna od najvažnijih funkcija u naselju, najveći “potrošač” prostora i kapitala, logično je da bude i temeljni element prostornog planiranja (s tim da pojam stanovanja treba promatrati kao sustav: stan, usluge, opskrba, komunalna i društvena infrastruktura). Stoga postojeći stambeni fond treba analizirati i promatrati ne samo kao posljedicu, već i kao veoma značajan razvojni resurs (bez obzira ili baš zbog ubrzanog razvoja prometa), o ćemu će trebati voditi računa pri lociranju mjesta rada. Izjednačavanjem mobilnosti radne snage i tehnologije, odnosno usmjeravanjem radno intenzivnih investicija u prostore manjih, urbaniziranih i seoskih naselja upravo bi njihov postojeći stambeni fond mogao biti poticaj za jačanje postojećih i stvaranje (u nekim područjima neophodnih) novih žarišta razvitka u funkciji ostvarivanja željenog policentričnog razvoja Županije. 2.3.6. Procesi 2.3.6.1. Urbanizacija U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji temeljem četiri nezavisne varijable (broj stanovnika, % poljodjelskog stanovništva, % radnika u mjestu stanovanja, % domaćinstava bez poljodjelskog gospodarstva) izdvojeno je samo pet gradskih naselja i u njima je (prema statističkom popisu) živjelo 47.268 odnosno 33% stanovnika (država 51,3%). Taj podatak govori da je Županija još daleko ispod prosjeka države, a koja je u odnosu na Europu još uvijek slabije urbanizirana zemlja. BR. ST. GRADSKA JAČE URBANIZIRANA SLABIJE URBANIZIRANA SEOSKA UKUPNO NASELJA NASELJA STAN. NASELJA STAN. NASELJA STAN. NASELJA STAN. NASELJA STAN. 001-100 6 473 54 3301 60 3774 101-200 4 473 10 1589 82 12076 96 14138 201-500 7 2341 24 7708 82 25621 113 35670 501-1000 7 4426 16 10137 9 6325 32 20888 1001-2000 9 11551 6 7183 1 1469 16 20203 2001-5000 3 10594 1 2101 4 12695 5001-10000 1 9748 1 9748 10001-30000 1 26926 1 26926 Ukupno 5 47268 28 20892 62 27090 228 48792 323 144042 % u ukupnom 1,5% 32,8% 8,7% 14,5% 19,2% 18,8% 70,6% 33,9% 100,0% 100,0% Hrvatska 1,7% 51,3% 28,1% 23,8% 46,4% 100,0% 100,0% Prijelaznih naselja (koja su doživjela određen stupanj socio-ekonomske i druge preobrazbe, te po svojim obilježjima predstavljaju prijelaz između gradskih i seoskih naselja) je izdvojeno svega 90 i u njima živi 47.088 stanovnika, odnosno 32,5% stanovništva Županije, od čega u jače urbaniziranim samo 14,5 % što je također ispod državnog prosjeka. Pri tome je naročito indikativan podatak da se samo 7 od 32 naselja od 501-1000 stanovnika i 9 od 16 naselja od 1001-2000 stanovnika mogu

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.3. Naselja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –15 okarakterizirati kao jače urbanizirana (što se samo djelomično može opravdati statističkim razlozima - razvijena prehrambena industrija). Seoskih naselja sa izrazito agrarnim karakterom u Županiji još uvijek ima čak 228 odnosno 70,5% i u njima živi 33,9% stanovništva. Ona nisu doživjela značajnije preobrazbe i u njima će procesi vjerojatno biti najizrazitiji, ali i najrazličitiji. Jedan relativno veliki dio će se tokom vremena jednostavno ugasiti, neka će se urbanizirati, a neka jačati svoj agrarni karakter uz adekvatnu modernizaciju života i rada u njima. Da je proces urbanizacije u Županiji još uvijek prilično izražen ukazuju i podaci da jedino gradska naselja imaju izrazit i stalan rast, a jače urbanizirana slabiji rast ili stagnaciju, dok se ukupno stanovništvo Županije još uvijek smanjuje, što je karakteristično za države i područja koja se nalaze u industrijskog fazi razvoja. U njima gradovi imaju naglašenu polarizacijsku ulogu, a porast stanovništva gradova je više posljedica preseljavanja selo-grad, a manje prirodnog prirasta. Takav tok urbanizacije i dalje će pojačavati probleme u ruralnim krajevima (depopulacija, starenje stanovništva,…), ali i u gradovima (nedostatak radnih mjesta, stanova,…). Ako proces urbanizacije analiziramo po područjima, možemo ih podijeliti u tri skupine različite po lokaciji i obliku te uzrocima i načinima urbanizacije: - prigradska urbanizirana područja Nastaju oko gradskih naselja zahvaljujući zapošljavanju stanovnika u gradu i dnevnim migracijama. Njihova veličina, broj i raspored ovise o funkciji rada u gradu, mogućnostima dnevnog migriranja, zatečenoj mreži naselja, socioekonomskim prilikama u okolici i dr. U Županiji to je pretežit tip urbaniziranih područja (Bjelovarsko, Daruvarsko, Čazmansko, Garešničko, te slabije Grubišno Poljsko). - međugradska urbanizirana područja Protežu se duž prometnica između dva ili više centara rada. Njihov razvoj omogućen je dnevnim migracijama zahvaljujući prometnim vezama. Za razliku od većeg dijela središnje Hrvatske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nije toliko izražen taj tip, osim uz ceste BjelovarZagreb i Čazma-Ivanić Grad, te slabije Grubišno Polje-Garešnica. Posebno čudi relativno slaba osovina Bjelovar-Daruvar (dva izrazito najjača centra rada Županije). - samostalna urbanizirana područja Razvila su se izvan gradskih područja, mahom oko manjih centara rada i čine ih obično nekoliko urbaniziranih naselja. U Županiji to su Siračko, Hercegovačko i Đulovačko, te slabije Novoračansko područje. Vezano na tipove urbaniziranih područja možemo govoriti i oblicima urbanizacije prostora, odnosno o centrima i osovinama urbanizacije, te analizirati njihov utjecaj na procese u okolnom ruralnom prostoru, a sa ciljem njihovog planiranja i usmjeravanja u poželjnim smjerovima. Obzirom na gore izneseno može se zaključiti da bi upravo bolje korištenje i jačanje osovina urbanizacije (naročito Bjelovar-Daruvar) i manjih centara rada moglo postati jedan od najvažnijih (i “najjeftinijih”) instrumenata usmjeravanja prostornog razvoja (ali jedino uz odgovarajuće planirano uređenje naselja).

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.3. Naselja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –16 2.3.6.2. Razvojna osjetljivost Pojam razvojne osjetljivosti podrazumjeva stanje i procese, promatrane kao jedan od resursa, koji naselju (ili području) omogućuje određenu sposobnost prilagodbe očekivanim i/ili planiranim promjenama. Temeljem analize suženog reprezentativnog broja pokazatelja (demografski, gospodarski, socio-kulturni,…) isti su identificirani, te razvrstani u šest osnovnih tipova: - izrazito nazadovanje u razvitku; Naselja koja imaju izrazito negativne sve pokazatelje. U županiji to su 82 od 323 u pravilu manja naselja (do 200 stanovnika) u ruralnim i prometno izoliranim područjima, velike demografske starosti, duboko u procesu izumiranja, sa velikim udjelom poljoprivrednog stanovništva, izrazito nepovoljne obrazovne strukture, bez radnih mjesta u naselju, minimalno opremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom. Proces je praktično nemoguće zaustaviti. - nazadovanje u razvitku: Naselja koja imaju izrazito negativne gotovo sve pokazatelje. U Županiji to je 88 od 323 u pravilu manja naselja (do 500 stanovnika) u ruralnim područjima, podalje od glavnih prometnica i većih središta rada, velike demografske starosti duboko u procesu izrazite depopulacije ili izumiranja, sa velikim udjelom poljoprivrednog stanovništva, izrazito nepovoljne obrazovne strukture, praktično bez radnih mjesta u naselju, minimalno opremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom. Proces će biti jako teško, ako ne i nemoguće zaustavit. - zaostajanje u razvitku: Prosječan tip naselja u prostoru Županije (103 od 323) sa uglavnom negativnim gotovo svim pokazateljima. To su u pravilu naselja od 200 do 1000 stanovnika u ruralnim područjima, ali ipak bliže (ili na) glavnim prometnicama i većim središtima rada (ili sa određenim manjim brojem radnih mjesta u naselju), sa uznapredovalim procesom depopulacije (ili eventualno sa vrlo slabom regeneracijom), relativno dobro opskrbljena komunalnom infrastrukturom. Mađutim, prema trendovima u njima, bez skorog odlučnog i jasnog zahvata šire zajednice, mnoga od ovih naselja se relativno brzo mogu približiti ili čak prevesti u prethodni tip nazadovanja u razvoju, što bi obzirom na njihov značaj i raspored bilo katastrofalno za prostorno uređenje i razvoj Županije. - stagnacija procesa: Prosječan tip naselja u prostoru države, koji ipak ne može biti strateški cilj uređenja prostora, ali s nizom povoljnih pretpostavki za brže, lakše i racionalnije usmjeravanje procesa i odnosa. U Županiji to su (36 od 323) udaljenija prigradska naselja Bjelovara i Daruvara te naselja od 500 do 2000 stanovnika na glavnim prometnicama (Bjelovar-Zagreb i Grubišno PoljeGarešnica) sa većim brojem radnih mjesta u naselju, uglavnom pozitivnim demografskim pokazateljima, relativno dobro opskrbljena komunalnom i društvenom infrastrukturom. Konkretnim mjerama gospodarske i demografske politike većina bi se relativno brzo mogla dovesti u stupanj uravnoteženog razvitka. - uravnoteženi razvitak: U tom je tipu relativno mlada, biodinamički postojana, aktivnija, ali i mobilnija populacija sa jasnim međupopisnim i prirodnim rastom stanovništva. U Županiji to su (14 od 323) gradska i prigradska naselja Bjelovara i Daruvara. Naselja u tom tipu su zadovoljavajući okvir kojem trebaju težiti prethodni tipovi (ali i sama ekspanzija), te zajedno biti ključ zadržavanja postojećih pozitivnih procesa.

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 1. Položaj, značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor i sustav Države _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –1 1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG PROSTORA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAV DRŽAVE Kartogrami: 1.- 01 Županija u Hrvatskom okružju Bjelovarsko-bilogorska županija, prirodno-geografski gledano, pripada prostoru Panonske (i peripanonske) megaregije, najvećim dijelom makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske, a rubnim istočnim dijelom tangira i makroregiju Slavonskog gromadnog gorja. Obuhvaća prostor četiri karakterističe geografske cjeline: Bilogore (sjeverno i sjeveroistočno), rubnih masiva Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačke gore (jugozapadno), te pleistocenskih ravnjaka i dolina Česme i Ilove (zapadno, centralno i južno). Geografski gledano granice županije teku: - na sjeveru i sjeveroistoku - hrptom Bilogore - na istoku - pobrđem od Bilogore do Papuka i Ravne gore - na jugu - izdignutim pleistocenskim ravnjakom i dolinom Ilove - na jugozapadu - pobrđem i hrptom Moslavačke gore - na zapadu - dolinom Česme, rijekom Velikom i pobrđem Bilogore Prostorno-funkcionalno gledano, Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu grupe Županija Središnje Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca. Međutim, obzirom na rubni položaj (prema grupi županija istočne Hrvatske), te smještaj upravo između najznačajnijih prometnih pravaca (Posavskog i Podravskog koridora, te poprečnih koridora Srednja Europa-Jadran i Podunavlje-Jadran), dijelom je ostala izvan interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja, a što je došlo do izražaja nakon prekida sekundarnih prometnih veza sjevera i juga Hrvatske preko Bosne i Hercegovine. Jedna je od dvije županije koje namaju kopnenu granicu s nekom drugom državom, pa tako ni područja uz državnu gradnicu. Bjelovarsko-bilogorska županija graniči: - na sjeveru - sa Koprivničko-križevačkom županijom - na sjeveroistoku - sa Virovitičko-podravskom županijom - na jugoistoku - sa Požeško-slavonskom županijom - na jugozapadu - sa Sisačko-moslavačkom županijom - na zapadu - sa Zagrebačkom županijom Sa površinom od 2.636,67 km2 (4,66% površine RH) i 144.042 stanovnika (3,01% stanovništva RH), jedna je od županija srednje veličine. Sa gustoćom od 54,63 st/ km2 Bjelovarsko-bilogorska županija je nešto ispod prosjeka Hrvatske (84,51 st/km2), ali gotovo dvostruko ispod prosjeka kontinentalnog dijela (100,50 st/km2), a čak trostruko ispod prosjeka središnje Hrvatske (140,00 st/km2), s tim da je stanovništvo unutar Županije izrazito nejednako raspoređeno (Grad Bjelovar 223,68 st/km2, a Općina Berek 18,58 st/km2). Depopulacija je Bjelovarsko-bilogorsku županiju zahvatila nešto ranije nego ostale dijelove Hrvatske i još uvijek traje, tako da udio u stanovništvu Hrvatske konstantno opada (sa 4,40% 1948.

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=