P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.3. Područja pretežitih djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –37 nalazi oko 32% od ukupnog broja krava, koje godišnje daju prosječno 3.500 litara mlijeka po kravi (simentalska pasmina po kojoj je ova županija poznata), odnosno blizu 5.000 litara (holstein-frizijska pasmina). Gledano po vlasništvu, mali proizvođači dominiraju u govedarstvu – u njihovom je posjedu 97% ukupnog broja goveda i 99% ukupnog broja mlječnih krava, a ostvaruju više od 98% proizvodnje mlijeka u ovoj županiji. Svinjogojstvo je bilježilo nazadovanje do 1997. godine, kada se stabiliziralo, te početkom 1998. godine bilježimo 102.000 komada svinja, od toga 36.000 tovljenika. Tijekom 1997. godine povećan je broj goveda, svinja i ovaca u bjelovarsko-bilogorskoj županiji, dok u istom razdoblju Hrvatska bilježi pad svih vrsta stoke, osim svinja. U razdoblju od 1995. godine do danas, više je nego udvostručen ukupan broj ovaca i sada iznosi više od 43.000 komada, što ovu županiju čini najvažnijim ovčarskim krajem u kopnenom dijelu Hrvatske. U ukupnoj proizvodnji mesa u Hrvatskoj, bjelovarsko-bilogorska županija sudjeluje sa 8,1% U peradarstvu bjelovarsko-bilogorske županije sve veću ulogu ima proizvodnja na velikim peradarskim farmama, koje proizvedu više od 2/3 ukupne proizvodnje jaja, a čiji se broj u zadnje dvije godine stabilizirao na 93 milijuna komada, po čemu je ova županija na drugom mjestu u Hrvatskoj. Broj stoke u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (komada): 1998. 1997. 1996. 1995. Goveda ukupno 55 894 55 166 59 224 59 323 Mliječne krave - 35 035 37 662 39 617 Svinje ukupno 102 349 101 586 111 202 111 939 Konji 757 1 020 1 550 1 250 Ovce 43 072 42 911 27 608 21 614 Perad 773 695 782 969 804 392 771 905 (Izvor: Državni zavod za statistiku) Godine 1997. je na području ove županije proizvedeno 1.030 tona slatkovodne ribe ili nešto manje od četvrtine ukupne proizvodnje u Hrvatskoj. Osnovni problem ove proizvodnje je smanjeno tržiste nakon domovinskog rata, jer su glavni konzumenti slatkovodne ribe bile istočne republike Jugoslavije. Problem tržišta slatkovodne ribe, te nepovoljni uvjeti poslovanja za posljedicu imaju degradaciju površina pod ribnjacima. 3.3.2.3. Razvojna ograničenja Najznačajnija razvojna ograničenja županijske poljoprivrede su: - ekstenzivni tip proizvodnje koji rezultira kod mnogih ratarskih kultura nižim prihodom po hektaru od prosječno ostvarenog u Hrvatkoj (pšenica, ječam,kukuruz, šećerna repa i dr.) - usitnjenost i rascjepkanost poljoprivrednog posjeda - niska tehničko-tehnološka razina proizvodnje - nedostatna stručna obrazovanost poljoprivrednika - nerazvijena tržišna infrastruktura i tržišni mehanizmi - nedovoljno razvijeni stručni servisi i savjetodavne službe. Prometna povezanost, kako sa ostalim dijelovima nacionalnog tržišta, tako unutar županijskog tržišta je razmjerno loša i predstavlja jedno od ograničenja za razvitak poljodjelske proizvodnje. Klimatske prilike i drugi ekološki čimbenici nisu posebno ograničavajući čimbenici za poljoprivrednu proizvodnju, a pedologija tla ukazuje na umjereno ograničena i ograničena tla koja su
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=