P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.3. Područja pretežitih djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –38 pogodna za poljodjelsku obradu i koja se doradom (melioracijom,drenažom i dr.) mogu osjetno poboljšati. Međutim, uočena je i jedna nepovoljna pojava. Postojeće državno zemljište koje je svojevremeno komasacijom okrupnjeno u velike poljodjelske površine, zatim melioracijama i dreniranjem (skupim zahvatima) dovedeno do visokog stupnja (kategorije) obradivog zemljišta, danas se putem darovanja ponovo usitnjuje (na cca. 10 ha), ali problem je u tome da ga dobivaju često ljudi koji nemaju osnovna znanja o radu sa obradivim zemljištem, pa ubrzo ta zemlja postaje devastirana, odnosno prelazi iz visokokvalitetnog tla u neobradivo tlo – šikaru. Analizom poljoprivrednog zemljišta i mogućnošću njegovog korištenja, zemljište se na području Bjelovarsko-bilogorske županije može razvrstati u tri osnovne kategorije: - vrijedna obradiva tla - ostala obradiva tla - ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište (Opis kategorija je dat u dionici 3.1.3. – Tla) U cilju racionalnog korištenja obradivog zemljišta kao i intenziviranja poljodjelske djelatnosti, Bjelovarsko-bilogorska županija je izradila Strategiju razvitka poljodjelstva županije bjelovarskobilogorske po Agronomskom fakultetu iz Zagreba. 3.3.3. Šumarstvo Bjelovarsko-bilogorska županija iznimno je uravnotežena odnosom površine, kvalitete i zdravstvenog stanja šuma i šumskog zemljišta, pa čak i njhovim ravnomjernim prostornim rasporedom. Šumarstvo na području Županije predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost koja prema obujmu i kvaliteti šumskog fonda zadovoljava potrebe postojeće drvne industrije i omogućuje njen, kao i vlastiti daljnji razvoj. Udio šumskih površina u ukupnim površinama Županije od 36% kvalificira područje kao srednje šumovito. U odnosu na ukupnu površinu Županije (podatak iz “Smjernice za izradu koncepcije prostornog uređenja i zaštite okoliša”–listopad 1998. god.) od 263 667 ha, šume pokrivaju 95 455 ha, što predstavlja 36% šumovitosti Županije a što je i isti postotak šumovitosti što ga ima Republika Hrvatska. Ukupne površine pod šumama u Županiji čine 4,6% ovih površina u Republici Hrvatskoj. Od ukupne površine šuma Županije, na državne šume kojima gospodare “Hrvatske šume” putem 10 šumarija (Bjelovar, Čazma, Daruvar, Đulovac, Garešnica, Grubišno Polje, Ivanska, Sirač, Veliki Grđevac, Velika Pisanica u okviru Uprave šuma Bjelovar), otpada 83 555 ha, dok su privatne šume zastupljene sa nepouzdanim podatkom od 12 200 ha. Uzgoj i njega šuma na području Županije ima 100–godišnju tradiciju. To je razlog što se na ovom području uspio razviti očuvan i uravnotežen šumski fond. Na ukupnim šumskim površinama Županije “ Hrvatske šume “ gospodare sa 87% šuma, dok se privatno gospodari sa 13% šuma, pri čemu privatne šume, usitnjene i devastirane, nemaju ni izdaleka ona kvalitetna svojstva što ih imaju one u vlasništvu “ Hrvatskih šuma “.Takvom je stanju pridonijela i neadekvatna makroorganizacija šumarstva u dužem minulom razdoblju, ali i vrlo izražena orijentiranost mnoštva privatnih vlasnika na iskorištavanje drvne mase, a mnogo manje ili uopće ne na njeno obnavljanje.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=