P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.3. Područja pretežitih djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –36 Nadalje, individualni proizvođači raspolagali su u 1996. godini s 81% obradive površine. Njihov je udio smanjen u odnosu na 1980. godinu za 7,8% u korist državnog vlasništva, ali se može ustvrditi da su poljoprivredni resursi pretežito locirani u privatnom sektoru, te da će on u budućnosti presudno utjecati na proizvodnju hrane. Većina velikih industrijskih kapaciteta Županije izgrađena je radi korištenja prirodnih resursa u poljoprivredi i šumarstvu. I dok je u drvnoj industriji postignuta zadovoljavajuća disperziranost kapaciteta (njeni su pogoni locirani u osam općina), to se ne može reći za prehrambenu industriju, jer čak četiri od osam većih proizvođača ima proizvodne pogone u Bjelovaru (Sirela, Cromax, Koestlin, Prerada). Premda Županija ima izrazito poljoprivredno obilježje, njen prosperitet se neće moći temeljiti isključivo na toj grani privređivanja, jer postoje teorijski i empirijski dokazi o tome da se razvoj nekog područja, bez obzira na komparativne prednosti u poljoprivredi, ne može zasnivati pretežito na toj djelatnosti. Prostor nije ograničavajući čimbenik razvoja Županije. Osim što ima dvostruko manju gustoću naseljenosti, Bjelovarsko-bilogorska županija ima šest puta manji broj zaposlenih po km2 nego li Republika Hrvatska. To ukazuje da u Županiji postoji značajan “prazan prostor” u gospodarskom smislu koji predstavlja na neki način njenu razvojnu prednost. 3.3.2.1. Agrarna struktura Agrarna struktura na području Bjelovarsko-bilogorske županije se bitno ne razlikuje od one u Hrvatskoj. Prosječna veličina obiteljskih gospodarstava je 3,6 ha korištene površine što je, iako iznad prosjeka Hrvatske, mala površina. Loša je strana i veliki broj malih čestica. Jedno domaćinstvo ima u prosjeku 8 zemljišnih čestica, dok zemljišta većih gospodarstava imaju puno više čestica (npr. ona preko 20 ha čak 12 čestica). U odnosu na državni prosjek, obiteljska poljodjelska gospodarstva u Bjelovarsko-bilogorskoj županijisu po broju članova poljodjelaca su višebrojnija, što je razumljivo s obzirom da se radi o jakom poljodjelskom području sa znatnim poljodjelskim resursima i proizvodnjom. U poljodjelskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja žita, te potom voća i povrća, krmnog i industrijskog bilja Proizvodnja žita i industrijskog bilja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (u tonama): 1995. 1996. 1997. Indeks 97/96 Pros.god.stopa promjene Pšenica 86 608 68 316 70 417 103,1 -7,630 Ječam 3 829 4 563 3 551 77,8 -0,057 Kukuruz 136 534 137 523 173 804 126,4 0,006 Šečerna repa 11 948 14 994 24 436 163,0 0,104 Uljana repica 3 297 968 1 420 146,7 -0,048 Soja 1 795 803 1 074 133,7 -0,003 Suncokret 24 22 6 27,3 0,273 (Izvor: Državni zavod za statistiku) 3.3.2.2. Stočarska struktura Stočarstvo i stočarska proizvodnja je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji najvažnija poljodjelska grana, a u tome prioritetnu ulogu ima govedarstvo i proizvodnja mlijeka (sira), te iza toga svinjogojstvo. To potvrđuju podaci o broju stoke i proizvodnji koji su iznad državnog prosjeka. Po broju mliječnih krava (35.000 komada) bjelovarsko-bilogorska županija je na drugom mjestu u državi, iza zagrebačke županije, a po udjelu gospodarstava s više od 10 goveda po gospodarstvu ova se županija nalazi na prvom mjestu u Hrvatskoj. Pod selekcijom se u ovoj županiji
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=