P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.4. Komunalna infrastruktura ____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –69 i nekontroliranim nasipanjem u razne depresije i kao podloga građevinama - rudarska jalovina 122571,00 tona odlaže se uz rudokope, ponekad na neodgovarajući način - ljevaonički otpad 4469,00 tona prijavilo ga je 6 proizvođača, a zbrinjava se kao i građevinski, te odlaganjem na nekontrolirana odlagališta - gumeni otpad 55,41 tona prijavilo ga je 20 proizvođača, te je manji dio iskorišten za protektiranje i utvrđivanje nasipa ribnjaka, a veći dio se nalazi u skladištima - papirnati otpad 102054,76 tona sakupljaju ga 3 veća sakupljača i upučuju obrađivačima - metalni otpad i stari automobili sakupljaju ga 3 veća sakupljača i upučuju obrađivačima - tekstilni otpad veći dio neiskoristivog odlaže se na odlagališta komunalnog otpada - stakleni otpad sakupljaju ga 3 veća sakupljača i upučuju obrađivačima Bjelovarsko-bilogorska županija za sada nije pokrenula izradu cjelovite koncepcije zbrinjavanja neopasnog tehnološkog otpada. 3.4.6.3. Opasni otpad Na području Bjelovarsko-bilogorske županije u industriji i gospodarstvu nema izrazitih proizvođača opasnog otpada (energetskih postrojenja, crne i obojene metalurgije, prerade nafte, kemijske i farmaceutske industrije i sl.). Međutim, opasni otpad u manjim količinama, prema podacima iz Katastra emisija u okoliš Bjelovarsko-bilogorske županije, proizvodi pedesetak tvrtki sa prijavljenih oko 1800 tona u 1998. godini. Najveći dio (1650 tona) čini opasni otpad iz proizvodnje nafte INA-Naftaplina (većinom tekućih i polutekućih; sirove nafte, emulzija pomješanih sa zemljom i sl.) koji se skladišti i obrađuje na skladištu-odlagalištu pokraj Šandrovca, tako da se nakon taloženja tekući dio vraća u naftovodni sustav, a kruti se odlaže. Od ostalog opasnog otpada po prijavljenim količinama značajniji su: - sve vrste rabljenih ulja cca 80 tona - otpad boja, ljepila i otapala, te drugi otpad sa sadržajem teških metala cca 20 tona - olovne baterije cca 10 tona koji se prikupljaju na propisan način i zbrinjavaju izvan područja Županije putem skupljača otpada (tvrtke Patting, Uniclean, Chromos, Munja,…). Međutim, znatne količine neprijavljenog opasnog otpada i gotovo sav opasni otapad iz kućanstava se, zbog otežane kontrole i “štednje”, te nepostojanja stanovništvu prihvatljivog načina organiziranog prikupljanja malih količina, zbrinjava na nepropisan i za okoliš štetan način (spaljivanjem, odlaganjem na uređena, kontrolirana i nekontrolirana odlagališta komunalnog otpada).
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=