P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.3. Područja pretežitih djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –32 danas u tim područjima bitno izmjenjena u odnosu na demografsku sliku prije rata, jer je dio stanovnika prognan i iseljen, dok se srpsko stanovništvo nakon akcije “Bljesak” odselilo bilo u istočni dio Slavonije, bilo u Srbiju. Neka naselja su potpuno ispražnjena (bez ijednog stanovnika), pa su stoga brisana iz popisa naselja(Zaile i Srednji Borki). Isto tako na tim je područjima razoren veoma veliki fond obiteljskih objekata, a industrijski objekti su ili razoreni ili teško oštećeni. Isto tako teška oštećenja su pretrpjeli i objekti lječilišnog i zdravstvenog turizma u Daruvaru. Može se konstatirati da je prostor zahvaćen ratnim razaranjima doživio teška ranjavanja kako u ekološkom, tako i u demografskom, gospodarsko-socijalnom i kulturnom smislu, pa će trebati naročitu pažnju i brigu posvetiti ravnomjernom zacjeljivanju tih “rana” i što bržem uključivanju tog prostora u normalne tijekove razvoja Županije. Gospodarska kretanja nakon 1990. godine Dugoročno izraženo relativno razvojno zaostajanje Bjelovarsko-bilogorske županije za hrvatskim prosjecima nastavljeno je i nakon 1990. godine. Smanjuje se udio bruto domaćeg proizvoda Županije u ukupno ostvarenom u zemlji i pogoršava odnos njenog bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, kao globalnog pokazatelja razvijenosti, prema prosječno dostignutim u Hrvatskoj. Kretanje bruto domaćeg proizvoda i bruto domaćeg proizvoda po stanovniku u Županiji i Hrvatskoj: Udio BDP Županije Odnos u BDP Hrvatske Hrvatska Županija Županija/Hrvatska 1990. 2,4 5 106 4 032 78,97 1994. 2,1 3 062 2 169 70,84 1996. 2,0 4 243 2 698 63,59 BDP po stanovniku (u USD) Godina (Izvor: SLJH 1997.,str. 166 za Hrvatsku, a za županiju Temeljna statistika Studije) Na to su utjecali tranzicijski procesi i ratna agresija, koji su međutim samo produbili krizu koja je Županiju zahvatila još ranije. Do značajnog pada bruto domaćeg proizvoda dolazi već od 1988. godine i to u svim djelatnostima. Kriza je osobito zahvatila industriju u kojoj nije pravodobno otpočeo proces prestrukturiranja i koja sve više nailazi na problem plasmana, osobito u izvozu. U tranzicijske se procese ušlo s teškim naslijeđima proslosti, a ubrzo je nadošao i “udar” ratne agresije što je, najzad, rezultiralo izrazito kriznim stanjem gospodarstva Županije, odnosno, nastavkom krize što je započela 1988. godine. U 1997. godini Županija je dostigla samo 46% svoga bruto domaćeg proizvoda iz 1980. godine, ili tek 31% ostvarenog u 1987. godini, kada je on bio najviši. Proizvodnost rada i kapitalni koeficijent osciliraju što samo potvrđuje nestabilnost gospodarstva. Kretanje osnovnih parametara razvijenosti Bjelovarsko-bilogorske županije u razdoblju od 1990.-1997. godine: Bruto domaći proizvod Proizvodnost rada* Efikasnost proizvodnih po stanovniku (indeks) (indeks) fondova** 1990. 100,00 100,00 1,72 1994. 66,90 66,13 2,66 1997. 70,80 75,36 2,22 Godina (Izvor: Temeljna statistika Studije) * pokazuje vrijednost ostvarene proizvodnje po 1 zaposlenom ** pokazuje odnos između prosječno angažiranih fiksnih fondova (sredstava za rad) i vrijednosti ostvarene proizvodnje. Osim u području razvijenosti ljudskih potencijala, te gospodarske i socijalne infrastrukture, ključne uzroke gospodarskog zaostajanja Županije treba tražiti u strukturi gospodarstva. Iako je poljoprivreda zasnovana na ekstenzivnosti, usitnjenosti posjeda, neadekvatnoj tehničko-tehnološkoj osnovici i niskoj obrazovnoj strukturi zaposlenih, njen je udio u bruto domaćem proizvodu vrlo visok.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=