P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.3. Područja pretežitih djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –31 3.3. PODRUČJA PRETEŽITIH DJELATNOSTI U ODNOSU NA PRIRODNE I DRUGE RESURSE Gospodarska djelatnost je jedna od temeljnih funkcija društva. Ona određuje stupanj razvijenosti kako države, tako i pojedinih regija ili županija u njoj i kao takova u optimalnoj povezanosti (izbalansiranosti) primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora djelatnosti uvjetuje u većoj ili manjoj mjeri stvaranje društvene nadgradnje (uglavnom kvartalnog sektora) koja determinira razinu životnog standarda. Normalno, da se Županija koja ima izrazito ratarsko-stočarske karakteristike u početku prvenstveno oslanjala na proizvodnju i preradu ratarskih i stočarskih proizvoda (na bazi primarnih resursa), a tek krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, uznapredovalim industrijskim i tehnološkim razvojem (revolucijom), počinje razvoj i ostalih grana industrije na osnovi sekundarnih resursa, i to prvo u vidu manjih ili većih radionica koje tijekom vremena prerastaju u prave industrijske pogone. Zamah gospodarskom razvoju ovog kraja daje prometna povezanost Županije sa susjednim regijama, te relativno dobra povezanost prostora unutar Županije.Pruga Barcs-Daruvar izgrađena 1885. g, Bjelovar-Križevci 1894.g, Bjelovar-Kloštar 1900.g i Bjelovar-Garešnica 1912.g. omogućuje dobru željezničku komunikaciju. Već 1879. godine Bjelovar je i cestom povezan s Daruvarom, pa se može konstatirati da je osnovni kostur prometnica Županije izveden već početkom dvadesetog stoljeća, a što ovom prostoru daje optimalne izglede za razvitak gospodarstva. Nositelji gospodarskog razvoja Županije su jači urbani centri, sjedišta dojučerašnjih općina,a danas gradovi: Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica i Grubišno Polje. Njihov razmještaj županijskim prostorom pruža mogućnost uravnoteženog razvoja Županije. Osnovnu djelatnost gospodarstva čini ratarstvo i stočarstvo. Na njih se, do društveno-političkih promjena 1990. godine, dobro nadograđivala prehrambena industrija (“Prerada”, Bjelovar; “Cromax”, Bjelovar; “Koestlin”, Bjelovar), industrija mlijeka (“Sirela”, Bjelovar; “Zdenka”, Veliki Zdenci). Zatim, veliki udio površina Županije od 36,35% pod šumama bio je dobar izvor sirovina za razvoj drvoprerađivačke industrije sa poznatim firmama DI “Česma”, Bjelovar koja je imala pogone u Bjelovaru, Čazmi i Grubišnom Polju i DIK “Brestovac”, Garešnički Brestovac. Ova Županija je imala veoma velike površine pod ribnjacima, pa je po proizvodnji slatkovodne ribe bila prva u Hrvatskoj, a pratila ju je prerada slatkovodne ribe sa pogonom “Irida” u Daruvaru. Šezdesetih i sedamdesetih godina ovog stoljeća bio je iniciran razvoj metaloprerađivačke industrije kao industrije koja je apsorbirala veći dio radne snage, ali koja nije imala prirrodnog uporišta u ovoj izrazito stočarsko-ratarskoj županiji (prije široj Bjelovarsko-bilogorskoj regiji). Od pogona ove industrije su se isticali: “Tomo Vinković”, Bjelovar (tvornica malih traktora sa ljevaonicom); TAD (tvornica automobilskih dijelova), Bjelovar; “Tehnika”, Bjelovar; “Metalprodukt” Šandrovac; “Fenor”, Nova Rača; “TPK” (tvornica parnih kotlova Zagreb), Hercegovac; “Dalit”, Daruvar i dr. Promjenom društveno-političkog sistema 1990. godine kompletna ova industrija je zapala u gotovo nepremostive teškoće, jer nije na vrijeme izvršila restrukturiranje svoje proizvodnje i prilagodila se zahtjevima tržišta. Do 1990. godine veoma značajno mjesto u gospodarstvu regije je zauzimalo graditeljstvo i industrija građevnog materijala, te tekstilna industrija, no danas su i te grane proizvodnje zapale u financijske poteškoće. Uz industriju egzistira obrtništvo koje je veoma usitnjeno (mikro firme sa jednim do dva zaposlena djelatnika) i pretežno je neproduktivnog karaktera, jer je usmjereno na trgovinu i ugostiteljstvo, a gotovo zanemarivo na proizvodnju. Osim zdravstveno-lječilišnog (u Daruvaru) i lovnog turizma, ostali vidovi turizma (izletničko-rekreativni i seoski) nisu egzistirali, premda Županija ima potencijala i za takav vid turizma. Ratom stradala područja Oko jedne trećine županijskog prostora bilo je zahvaćeno ratnim razaranjima: područje Daruvara, Grubišnog Polja i Bjelovara. Ovo se naročito odrazilo na demografsku sliku Županije koja je
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=