P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e C I L J E V I 2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje B-10 informatičke industrije i dr. Pri tom je potrebno dovršiti proces privatizacije u industrijskom sektoru i izvršiti restrukturiranje i modernizaciju onih industrijskih grana čiji proizvodni program danas ne pronalazi tržište. 2.2.2. Razvojni ciljevi u poljoprivredi Kako Bjelovarsko-bilogoraska županija ima izrazito ratarsko-stočarske karakteristike, to će posebnu pažnju trebati posvetiti unapređenju poljoprivrede. Razvojni ciljevi u poljoprivredi su limitirani postojećim ograničenjima: - veličinom zemljišnih kapaciteta (usitnjenošću posjeda) - niskim stupnjem obrazovanosti i stručnosti poljoprivrednih proizvođača - tehničko-tehnološkom razinom proizvodnje (zastarjela i nedostatna tehnologija) - korištenjem poljoprivrednog zemljišta na “održiv” način - dugoročno nepovoljnom poljoprivrednom politikom. Da bi se sa sadašnje ekstenzivne poljodjelske proizvodnje prešlo na intenzivnu, tržišno konkurentnu poljodjelsku proizvodnju, potrebno je inzistirati na realizaciji slijedećih ciljeva: 2.2.2.1. Okrupnjavanje posjeda Sadašnji usitnjen i rascjepkan posjed (51,9 gospodarstava ima veličinu posjeda oko 3,o ha) treba okrupniti i dovesti do minimalne veličine od 10 ha (u modelu 20 krava u intenzivnom uzgoju) i više, za ona seoska gospodarstva koja će se baviti intenzivnom poljodjelskom djelatnošću. Pri tom treba konačno definirati što je to poljodjelsko (seosko) obiteljsko gospodarstvo i kako će realizacija obiteljskog gospodarstva sa okrupnjenim posjedom (gospodarstva intenzivne poljodjelske proizvodnje) imati odraza na tradicionalnu (ušorenu) strukturu sela. Nadalje, kako će veći posjedi od 20, 30, 50 i više hektara, objedinjeni u jednu ili dvije parcele (katastarske čestice) korespondirati na relaciji posjed – mjesto stanovanja, ili će trebati razmišljati o realizaciji manjih ili većih farmi, ovisno o veličini posjeda objedinjenih u jednu parcelu, sa mjestom prebivališta na samoj farmi, a što će se odraziti na novoj organizaciji naselja. Samo na posjedu veće površine moguće je primjereno koristiti suvremenu mehanizaciju, te razvijati intenzivan tip poljodjelske proizvodnje. Nadalje, trebat će analizirati posljedice okrupnjavanja proizvodnih kapaciteta i njihov utjecaj na socijalnu i demografsku strukturu sela, te dobivene spoznaje ugraditi u prostorno- plansku dokumentaciju nižeg reda. 2.2.2.2. Podizanje stupnja obrazovanosti i stručnosti poljoprivrednih proizvođača Da bi se efikasno prešlo s ekstenzivnog na intenzivni način proizvodnje u poljoprivredi, potrebno je nužno podići stupanj obrazovanosti poljoprivrednih proizvođača, koji je sada osjetno niži od državnog prosjeka. Dobro obrazovani poljoprivrednik bit će nosioc primjene suvremene tehnologije i mehanizacije u proizvodnji, a time i nosioc intenzivnog razvoja poljoprivredne proizvodnje. U tu svrhu Županija bi trebala formirati razvojnu infrastrukturu u poljoprivredi: istraživačke centre (proizvodne inkubatore) i stručne institucije koje bi omogućile praćenje svjetskih postignuća u poljoprivrednoj znanosti i struci, primjenu novih tehnologija, te prijenos novih znanja i proizvodnih postupaka na poljoprivredne proizvođače. 2.2.2.3. Podizanje tehničko-tehnološke razine proizvodnje Osnovni dugoročni razvojni cilj Županije je povećanje poljoprivredne proizvodnje kao osnovice razvoja prehrambene industrije, te radi njenog plasmana na hrvatskom i inozemnom tržištu. Pretpostavka ostvarenja toga cilja je podizanje tehničko-tehnološke razine proizvodnje, odnosno
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=