P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e C I L J E V I 2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje B-9 rekonstrukcije postojećih kapaciteta u industriji i prometu, tako i poradi izgradnje novih kapaciteta (proizvodnih programa) i poradi stvaranja pretpostavki za prijelaz na intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Za očekivati je da domaća štednja neće biti dostatna za nužna ulaganja u Županiji. Stoga se u cilju osiguranja investicijskih sredstava treba usmjeriti ka inozemnim investitorima i korporacijama koji bi mogli pronaći interes za ulaganja, ponude li im se dobri proizvodni programi koji mogu biti profitabilni i na međunarodnom tržistu. To je ujedno jedan od načina za brže uključivanje Županije u međunarodnu razmjenu. Razvoj gospodarstva Županije pretpostavlja dovođenje moderno obrazovanog menađerskog kadra, te stručnjaka različitih profila u tehnici i tehnologiji koji će moći inovirati proizvodne programe, te biti osposobljeni za postupno uvođenje i primjenu nove tehnike i tehnologije. Gospodarski će subjekti istodobno stvarati uvjete za doškolovanje, stručno usavršavanje i specijalizaciju matičnog kadra (primjer Sirele). Jedan od ključnih zadataka Županije, a gdje ona po Ustavu ima značajne ovlasti, jest ustrojavanje mreže obrazovnih institucija i njihov kadrovski razvoj. 2.2.1.5. Uravnotežen unutarregionalni razvoj Najzad, u skupini ključnih razvojnih ciljeva jest i postizanje uravnoteženog unutarregionalnog razvoja. Iako je u Županiji i do sada bilo opredjeljenje za policentrični tip razvoja, još uvijek nisu polučeni zadovoljavajući rezultati, a što je uočljivo iz kartograma “VAŽNIJA SREDIŠTA RADA” i pratećeg teksta dionice 2.2.5. Funkcija rada i stanovanja. Ciljanim razmještajem i stimulativnom politikom Županije potrebno je intenzivirati razvoj naselja sa 51 do 200 zaposlenih u naselja sa 101 do 500 zaposlenih, a koja bi, uz već postojeća naselja, trebala biti jedan od nositelja policentričnog razvoja Županije. No, u prvom dijelu planskog razdoblja (5 do 10 godina) jače će se poticati razvoj gradskih centara, zbog iskoristljivosti postojećih industrijskih kapaciteta koji su locirani u industrijskim zonama gradova. Tek kada gospodarska (industrijska) proizvodnja dobije ustaljeni impuls na postojećim lokacijama (veću dinamiku investiranja: veću vrijednost fiksnih fondova i veće raspoložive izvore sredstava) i kad se počnu osjećati ekonomski efekti pokrenute proizvodnje, moći će se krenuti u realizaciju policentričnog razvoja županijskog prostora (alokacijom ili izgradnjom novih proizvodnih pogona “velike” industrije). Spomenuto se odnosi na “veliku” privredu, dok će mali i srednji poduzetnici (“mala privreda”) svoje proizvodne pogone, ovisno o karakteristikama tehnološkog procesa (čista ili nečista proizvodnja), locirati ili unutar strukture samih naselja (mješovita naselja – zone stanovanja i rada), ili u za to posebno predviđenim proizvodnim zonama. Izgradnjom gospodarske, komunalne i socijalne (društvene) infrastrukture, moguće je ostvariti veću disperziju proizvodnih kapaciteta, rast zaposlenosti u manjim gradovima i općinama, te porast broja stanovnika. Tako će biti moguće postići racionalnu organizaciju prostora, bolje korištenje raspoloživih resursa i dinamičniji rast i razvoj Županije. Gospodarski razvoj Županije treba se odvijati sukladno principu generacijskog korištenja i zaštite prirodnih resursa, te očuvanja zdravog čovjekovog okoliša. Sukob između potreba ekonomskog rasta i ekoloških ciljeva će se ublažiti izradom prostornih i urbanističkih planova koji će osim utvrđivanja racionalne namjene prostora, predviđati preventivne mjere za smanjenje svih vrsta zagađenja zraka, tla, voda i šuma. Racionalno korištenje i zaštitu prostora, te realizaciju prostorno-planske dokumentacije u praksi treba konstantno nadzirati i pratiti putem određenih stručnih službi (uspostava monitoringa), a eventualne promjene i relevantne čimbenike registrirati i dograđivati sistem informacija o promatranom prostoru (uspostava geografskog informativnog sistema – GIS). Premda Bjelovarsko-bilogorska županija ima izrazite karakteristike poljoprivredne županije, njen se razvoj, bez obzira na komparativne prednosti u poljoprivredi, ne može zasnivati pretežito na toj djelatnosti. Stoga će uz poticanje poljoprivredne proizvodnje, Županija morati inicirati i dalje razvoj postojeće industrijske proizvodnje koja omogućuje bržu eliminaciju nezaposlenosti, odnosno razvitak i transformaciju socio-ekonomske strukture, i to primarno u onim granama u kojima postoji tradicija proizvodnje, a koje su prvenstveno oslonjene na prirodne resurse (prehrambena, drvoprerađivačka i građevinska industrija), zatim koje tradicionalno već egzistiraju na ovim prostorima (tekstilna, i metaloprerađivačka industrija), te dovođenjem visokokvalitetne čiste industrije: elektronske industrije,
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=