Prostorni plan BBŽ - osnovni plan

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e C I L J E V I 2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje B-11 prijelaz na intenzivnu poljoprivredu. Porast poljoprivredne proizvodnje ovisit će o uspješnosti razvoja onih poljodjelskih grana u kojima Županija ima komparativne i stečene prednosti zahvaljujući tradiciji u proizvodnji. S obzirom na to, kao osnovni pravac definira se stočarstvo. Kakvoća pašnjaka i livada u Županiji, te proizvodnja krmnog bilja, izrazito pogoduju razvoju mliječnog i mesnog govedarstva. U Županiji se već sada u kapacitetima mliječne industrije prerađuje više od 60% ukupnih količina mlijeka u Hrvatskoj. Osim u mliječnom govedarstvu, najizglednije je povećanje proizvodnje u mesnom govedarstvu s izvoznom orijentacijom i prepoznatljivim proizvodom (proizvodnja baby beefa). Županija ima dugu tradiciju u svinjogojstvu. Iako je proizvodnja nakon 1991. godine pala, povezivanjem obiteljskih gospodarstava s velikim trgovačkim i proizvodno-prerađivačkim lancima moguće je značajno povećati proizvodnju prasadi i tovljenih svinja. Dobre perspektive ima razvoj ovčarstva koje je nakon 1991. godine zabilježilo značajan porast proizvodnje: stočni fond u ovčarstvu je 1995. godine povećan za 66% u odnosu na 1991. godinu. Osobito je značajno usmjerenje na mliječno ovčarstvo radi proizvodnje sira. U ratarskoj proizvodnji glavni su razvojni pravci proizvodnja krmnog bilja kao značajna podloga razvoju stočarstva, proizvodnja žitarica i krumpira za tržište i industrijsku preradu. Klimatski i pedološki uvjeti u Županiji dobra su predpostavka za razvoj voćarstva i povrćarstva, a na koje bi se trebala osloniti prehrambena industrija u proizvodnji pasteriziranog voća i povrća. Prema procjenama stručnjaka Zavoda za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta u Zagrebu, na hrvatskom tržištu godišnje nedostaje 30.000 tona različitih vrsta kontinentalnog voća, te oko 50.000 tona različitih vrsta povrća, a samo na Županijskom tržištu do 1.300 tona voća i 3.600 tona povrća, pa je već s nalova samodostatnosti (potreba lokalnog tržišta) potrebno intenzivirati uzgoj deficitarnih poljodjelskih grana: voćarstva i povrtlarstva. Bjelovarsko-bilogorska županija ima tradiciju i relativno dobre prirodne mogućnosti za razvoj vinogradarstva i proizvodnju vina koja imaju tržište u samoj Županiji i šire, a najbolji lokaliteti su šire područje grada Daruvara (obronci Papuka) i grada Čazme (obronci Moslavačke gore). Za plasman poljoprivrednih proizvoda na tržištu trebat će se poraditi na izgradnji smještajnih kapaciteta – hladnjače u koju bi pristizalo svježe voće i povrće, te se pripremalo za tržište uslugama sortiranja, pranja, kalibriranja, pakiranja i skladištenja. Razvoju tržišta poljoprivrednih proizvoda umnogome bi pomoglo organiziranje burze i aukcija, a također i daljnji razvoj sajma poljoprivrednih proizvoda. Tradicionalne stočne sajmove bi trebalo zamijeniti suvremenom prodajom na stočnim aukcijama (dražbama). U sklopu stočnog sajma u Gudovcu, koji je prerastao okvire Županije i države, mogla bi se razmjerno jednostavno ustrojiti jedna takva aukcija, kao i promotivne akcije poljoprivrednih proizvoda, a sve u cilju promoviranja i plasmana istih. 2.2.2.4. Korištenje poljoprivrednog zemljišta na “održiv” način Intenzivna poljoprivredna proizvodnja podrazumjeva velike prinose po hektaru zasijanih površina koje je moguće postići primjenom određenog tretiranja tla. Pri tom ne samo da se zagađuje tlo, nego se ugrožavaju prirodni potencijali zemlje. Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju se može konstatirati da je prostor veoma dobro sačuvanog okoliša, pa osnovni cilj kojim se predviđa intenziviranje poljodjelske proizvodnje treba sprovoditi na način koji štiti prirodne potencijale zemlje. Da bi se dugoročno mogli realizirati zacrtani ciljevi potrebno je poljoprivrednom politikom zemlje riješiti: - problem financiranja poljoprivredne proizvodnje razvoja poljoprivrede, jer se ona ne može samofinancirati zbog dugog proizvodnog ciklusa,

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=