P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e C I L J E V I 2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje B-12 - problem cijena inputa, te problem zaštitnih cijena poljoprivrednih proizvoda, - kontrolu ograničenja uvoza poljoprivrednih proizvoda, kako bi se što više poticala vlastita proizvodnja hrane, - poticanje izvoza poljoprivrednih proizvoda primjenom premiranja ili izvoznih subvencija, - problem kvalitetnog definiranja obiteljskih gospodarstava, poticanja obiteljskog poduzetništva na selu i u poljoprivredi, te zaustavljanja starenja domaćinstva koje bi moglo dugoročno dovesti u pitanje opredjeljenje za poljoprivredu kao strateškog nacionalnog pravca razvitka. Ostvarenjem navedenih razvojnih ciljeva i razvojnih pravaca postiglo bi se efikasno korištenje poljoprivrednih resursa Županije i svojevrsno prestrukturiranje kojim bi se povećao udio onih proizvodnji koje imaju mogućnost tržišnog plasmana. Time bi se povećala i zaposlenost i prihodi stanovništva, te omogućio porast ukupnog blagostanja u Županiji. 2.2.3. Dugoročni cilj prostorno-gospodarskog razvoja Osnovna koncepcija i strategija gospodarskog razvitka Županije temelji se na razvoju tržišnog gospodarstva prilagođenog međunarodnoj podjeli rada i normama gospodarskog ponašanja i načelima novog društvenog poretka privatnog vlasništva i kapitala. Dugoročni cilj prostorno-gospodarskog razvoja je optimalno korištenje prostora, odnosno prirodnih resursa u svrhu gospodarskog razvitka Županije, a da pri tom ne bude narušena prirodna ravnoteža i ugrožen okoliš (u granicama održivog razvoja). Pri tom treba uzeti u obzir njene funkcije i interakcijski odnos u užem i širem prostoru Države. Dugoročni razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije bit će temeljen na razvoju osnovnih područja koja imaju prirodne i realne mogućnosti za uspješan razvoj i to u: - primarnom sektoru: poljoprivreda, šumarstvo, lovna privreda i slatkovodno ribarstvo - sekundarnom sektoru: prehrambena, drvoprerađivačka, građevinska, tekstilna, metalna, elektronska, informatička i dr. čista industrija, - u tercijarnom sektoru: promet i veze, trgovina, ugostiteljstvo, turizam i usluge, obrtništvo i poduzetništvo i dr. - u kvartalnom sektoru: upravne i administrativne djelatnosti, bankarstvo, razvojna i znanstveno-istraživačka djelatnost i tehničko.konzultantske usluge Analizirajući postojeće stanje u industriji dolazi se do zaključka da su formirane industrijske zone u okviru gradskih područja dostatne za interpolaciju novih proizvodnih sadržaja, te da samo u iznim slučajevima treba veoma pažljivo dimenzionirati proširenje postojećih ili formiranje novih zona opremajući ih adekvatno potrebnom infrastrukturom, imajući u vidu razvojne potrebe dotičnog područja i provodeći pri tom sve potrebne predradnje na očuvanju okoliša. U cilju disperzije proizvodnih pogona treba inzistirati na dislokaciji pojedinih proizvodnih programa iz urbanih centara (sadašnjih gradova) u manja razvojna središta, formirajući kooperantski odnos manjih (sekundarnih) proizvodnih subjekata u odnosu na matičnu (primarnu) industriju. Na taj se način potiče balansiranje velike i male privrede. Nadalje, potrebno je poticati razvitak malog i srednjeg poduzetništva, kako u sferi industrije, tako i u sferi poljodjelske djelatnosti (obiteljska gospodarstva). Stoga će u prostornim planovima trebati odrediti veličinu i tip proizvodne jedinice koja se može locirati u sklopu mješovite namjene, te one koje se mogu locirati samo u posebnoj radnoj (industrijskoj) zoni. Prioritet trebaju imati oni zahvati kojima će se sanirati postojeće stanje, unaprijediti okoliš, te doprinjeti revitalizaciji gospodarske dinamike, smanjenju nezaposlenosti, poticati razvitak naročito one industrije s.multiplikativnim faktorom razvoja, poticati zahvati na uređenju i komunalnom opremanju zemljišta, kao i na prilagođavanju gospodarske strukture gradova prostornim uvjetima (saniranje grešaka i zabluda prošlosti) izmještanjem neprikladnih pogona (silosa žita, nečistih industrija i dr.) iz užih urbanih jezgri i revitalizacijom tih prostora u prostore humane egzistencije. Pri tom treba sagledati činjenicu, da Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima istočni dio prostora Županija središnje Hrvatske i da je uz Požeško-slavonsku županiju ostala odsječena od
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=