P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e C I L J E V I 2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje B-13 glavnih prometnih pravaca: sjevernog podravskog pravca (Varaždin – Koprivnica – Virovitica – Osijek), južnog posavskog pravca (autoceste - Zagreb - Lipovac) i zapadnog pravca (autoceste Goričan – Zagreb – Rijeka). Postojeća mreža državnih i županijskih cesta, a još manje željeznica, ne mogu zadovoljiti gospodarsku povezanost Županije ni sa metropolitanskim područjem Zagreba koje je relativno blizo, a opet veoma daleko, ni sa ostalim bližim i daljim regionalnim prostorom, pa se treba inzistirati na realizaciji brze ceste Zagreb - Vrbovec – Bjelovar – Virovitica koja je zacrtana Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske i trebala bi se realizirati od Zagreba do Bjelovara do 2005. godine, a u konačnosti do Virovitice 2015. godine, uz nadu da to neće ostati kao i dosad samo zacrtana i neostvarena trasa jedne ceste od vitalnog gospodarskog značenja za ovu Županiju. Isto se odnosi na prugu Bjelovar - Zagreb s korekcijom trase od Sv. Ivana Žabna do Gradeca čime bi se brzina komunikacije sa Zagrebom svela ispod jednog sata, pa tako Bjelovar svrstao u satelitske gradove metropole. Želimo li ovu Županiju, koja je nadomak Zagrebu i koja ima veoma veliki potencijal razvojnih mogućnosti kako u poljoprivredi, tako i u industriji, izvući iz veoma teške gospodarske recesije, potrebno ju je prometno osjetno bolje povezati s okolnim regijama i širim europskim prostorom, kako bi mogla transparentno odgovoriti zahtjevima tržišta brzom komunikacijom roba, usluga, znanja i ljudskog potencijala. 2.2.4. Šumarstvo Osnovni je cilj očuvanje, zaštita i unapređenje šumskog fonda oslanjajući se pri tom na principe biologije, ekologije i šumarske znanosti, a gospodarskim mjerama osigurati takav pristup koji će omogućiti kontinuirano povećanje akumuliranja drvne mase i u najmanjoj mogućoj mjeri modificirati krajobraz. Šumama i šumskim zemljištem gospodariti po načelu o trajnosti gospodarenja, tako da se u šumama održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal u svrhu što kvalitetnijeg ispunjavanja gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šuma, odnosno općekorisnih funkcija šuma na lokalnoj i globalnoj razini. Dugoročna koncepcija razvoja šumarstva kao djelatnosti, a ujedno i industrije prerade drveta s obzirom na njihovu međusobnu povezanost, treba se temeljiti na optimalnom odnosu između potreba za preradom drveta i općekorisnih funkcija šuma. Sukladno potrebama, pažnju posvetiti zaštiti šuma od bolesti, štetoćina, požara i drugih elementarnih nepogoda, uz stalnu preventivu. Kontinuirano pratiti stanje šuma te ih kartirati. Treba najprije obnavljati one šumske sastojine koje su zahvaćene propadanjem šuma, a uz to pošumljavati i nove površine. Na šumskim terenima sa nagnutošću terena većom od 30%, kao i u zonama označenim naročito pojačanom i pojačanom erozijom, potrebno je odrediti način gospodarenja tako da prioritetna bude protuerozijska funkcija šume. Marginalne i zapuštene poljoprivredne površine, neadekvatne za daljnju poljoprivrednu proizvodnju, a obrasle u šikare bez nadzora, stručnim šumarskim zahvatima poželjno je prevoditi u kvalitetnije, više uzgojne oblike. Močvarne terene i prevlažne aluvijalne livade te predjele uz vodotoke, nepovoljne za poljoprivrednu proizvodnju, po mogućnosti pošumiti adekvatnim vrstama drveća. Korisno bi bilo dio šuma uz naselja i turističke objekte urediti za rekreacijsku namjenu za koju potrebe iskazuje suvremeni način života.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=