P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.1. Zemljopisna obilježja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –25 3.1.4. Hidrografska obilježja 3.1.4.1 Podzemne vode S obzirom na hidrogeološke osobine prostora Bjelovarko-bilogorske županije razlikujemo: Brdovito područje izgrađeno od mezozojskih i paleozojskih naslaga Promatrano s hidrološkogeološkog aspekta koji ovaj kompleks može imati sa stanovišta mogućnosti drenaže i akumulacije podzemnih voda da se zaključiti, da postoji mogućnost pojedinih lokaliteta vodonosnika koji mogu biti izvor snabdijevanja vodom pripadajućeg regionalnog područja. Pojave i mogućnosti akumulacije podzemnih voda moguće su u površinskoj degradiranoj stijenskoj masi, kao što su npr. prostrana površina Moslavačke gore izgrađena od granita i gnajseva, gdje je unutar određenih prslina i pukotina moguće formiranje vodonosnika čije su rezerve u funkciji hidroloških činilaca ( padaline ). Najnovija istraživanja to i pokazuju. Brežuljkasto područje izgrađeno od neogenih naslaga Prema litološkom sastavu, neogenski stijenski kompleks je kompleks vodopropusnih i vodonepropusnih stijena. Vodopropusni stijenski kompleks čine šljunci, pijesci i vapnenci. Vodonepropusni stijenski kompleks čine lapori, gline, konglomerati, breče i ugljeni. Sa stanovišta akumulacije podzemnih voda najvažniji su pijesci i šljunci koji se na ovom dijelu terena ističu kao glavni vodonosnici podzemnih voda. Ravničarsko područje izgrađeno od kvartarnih naslaga Kvartarni stijenski kompleks je po svojoj funkciji vodopropustan. Sa praktičnog stanovišta jedina mogućnost formiranja vodonosnog horizonta je u aluvijalnim pijescima i šljuncima riječnih tokova i njihovih pritoka. Na ovakav zaključak upućuju i određena hidrogeološka istraživanja vršena za potrebe vodosnabdjevanja pojedinih mjesta. 3.1.4.2. Tekućice Glavni vodotoci Bjelovarsko-bilogorske županije su Česma i Ilova. Obje rijeke utječu u rijeku Lonju. Rijeka Česma nastaje spajanjem dvaju potoka, Barne i Grđevice, koji izviru na južnom dijelu Bilogore. Česma je duga 123 kilometra. Do svog utoka u Lonju, s obzirom da je pad rijeke malen, često poplavljuje, pa je provedeno njezino uređenje i uređenje njezinih pritoka. Najveće bogatstvo uz Česmu su poljoprivredne površine s dugogodišnjom agrarnom tradicijom i šume visoke kvalitete. Rijeka Ilova izvire u jugoistočnom dijelu Bilogore na 200 metara nadmorske visine. Duga je 85 kilometara. Uz plavljene, močvarne obale Ilove, plodno je tlo s bujnim livadama, što pogoduje mliječnom govedarstvu. Područje uz glavne vodotoke izuzetno je povoljno za razvoj ribarstva.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=