P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P L A N 1. Prikaz prostornih struktura županije u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje C-1 1. PRIKAZ PROSTORNIH STRUKTURA ŽUPANIJE U ODNOSU NA STANJE I PROSTORNA OPREDJELJENJA ŽUPANIJE I DRŽAVE Prostorno-funkcionalno, Bjelovarsko-bilogorska županija je jedan od nerazvijenijih dijelova grupe županija središnje Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca. Ali obzirom na pomalo rubni položaj te smještaj upravo između najznačajnijih prometnih pravaca Hrvatske, dijelom je bila (i još uvijek je) izvan interesa razvojnih opredjeljenja (prije Jugoslavije i Hrvatske, a danas Hrvatske), a što je još pojačano nakon prekida sekundarnih veza sjevera i juga preko Bosne i Hercegovine. Prostorno razvojnu strukturu Županije karakterizira: - relativno povoljan prometni položaj između najznačajnijih prometnih pravaca Hrvatske; - razvijena mreža državnih (za sada bez brzih cesta) i županijskih cesta, te natprosječno razvijena mreža lokalnih cesta (što je i veliko opterećenje), - izgradnjom planiranih brzih cesta i obilaznice Bjelovara prometni položaj će se još nešto popraviti, ali će isto utjecati i na promjene (dislokacije) osovina razvoja, te razvoj pojedinih naselja, - nerazvijena mreža željezničkih pruga II. reda (koja je zbog loše povezanosti na pruge I. reda i većim dijelom loših tehničkih karakteristika na rubu rentabilnosti), - izgradnjom pruge Sv. Ivan Žabno-Gradec bitno će se poboljšati veze Bjelovara i Zagreba, - povoljna struktura i razmještaj temeljnih kategorija korištenja prostora: 36% šumskih površina (kvalitetnih), 57% poljoprivrednih površina (relativno kvalitetnih), - relativno rigidna i dijelom nepovoljno orjentirana struktura gospodarstva sa industrijom nižih ili srednjih tehnologija, - prostorno relativno uravnotežena mreža gradova (bipolarno orijentirana) sa mjestimično nepovoljnim rasporedom (sada i manjkom) većih i manjih lokalnih središta, nedovoljno iskorištene osovine razvoja, ispodprosječna urbanizacija, - većim dijelom niska gustoća stanovanja i izrazito stara populacija sa iznadprosječnim udjelom poljoprivrednog stanovništva, relativno velika izrazito rijetko naseljena područja, - ispodprosječna pokrivenost infrastrukturom (osobito vodovodom i odvodnjom otpadnih voda), - relativno dobra kapacitiranost i razmještaj objekata javnog standarda, - relativno očuvan okoliš (izuzev dijela vodotoka), - raznovrsni krajobrazi, ali sa relativno malo visokovrijednih, Glavni prostorno razvojni problemi su: - dva relativno velika područja sa vrlo velikim i velikim ograničenjima razvoja, - izrazito stara populacija i relativno velika područja rijetke naseljenosti, - zapuštanje ruralnih područja, - teške posljedice Domovinskog rata, - ispodprosječna pokrivenost nekim segmentima infrastrukture i nedostatni izvori pitke vode za vlastite potrebe, - relativno slaba disperzija gospodarskih djelatnosti u prostoru, - negativni utjecaji Zagreba na Bjelovar i Čazmu, Virovitice (i rata) na Grubišno Polje (najslabije područno središte čiji razvoj treba hitno podržati), Kutine na Garešnicu te rata na Daruvar, - prekid veza sjevera i juga Hrvatske preko Bosne i Hercegovine, - prevelika građevinska područja i raštrkana izgradnja, - nerazvijeni međumjesni putnički promet,… Glavne prostorno razvojne prednosti su: - uravnotežena mreža gradova (i lokalnih središta u južnom dijelu Županije), - razvojno vrlo vrijedna mreža relativno neiskorištenih osovina razvoja,
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=