P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.3. Područja pretežitih djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –41 Podaci za “osutost stabala” u 1996. godini, što je dostupan podatak, govore o slijedećim postotcima oštećenosti – osutosti asimilacijskog aparata : 0 - 10 % 11 - 25 % 26 - 60 % > 60 % hrast lužnjak 34,31 30,39 32,35 2,95 hrast kitnjak 50,00 36,36 13,64 0,00 obična bukva 72,22 27,78 0,00 0,00 VRSTA DRVETA OŠTEČENOST - OSUTOST LIŠĆA (izvor : “Studija stanja šuma i šumskog zemljišta Bjelovarsko-bilogorske županije“) Proizlazi da je od najzastupljenijih vrsta drveća u Županiji na kojima je vršeno opažanje, najugroženija vrsta hrast lužnjak. U usporedbi sa ostalim šumama Republike Hrvatske ovo su relativno niske vrijednosti oštećenosti šuma, te na našem području ne možemo govoriti o procesu “umiranja šuma”. 3.3.4. Vodni resursi 3.3.4.1. Površinske vode U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji rasprostiru se djelomično dva sliva koji su prirodno vezani i za područja susjednih županija. Sliv rijeka Česme i Glogovnice prostorno je vezan i za Zagrebačku županiju te Koprivničko-Križevačku županiju, dok se sliv rijeka Ilove i Pakre širi na Sisačkomoslavačku županiju. Sliv rijeka Česme i Glogovnice Sliv se nalazi između planinskih vijenaca Moslavačke gore, Bilogore, i Kalnika unutar kojih dominira prostrana bjelovarska depresija. U morfološkom pogledu teren ove depresije ispresjecan je brojnim površinskim tokovima. Rijeke Česma i Glogovnica kao glavni tokovi su lijeve pritoke Save, koje su regulacijskim radovima spojene u jedinstven sliv. Sliv Česme i Glogovnice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji obuhvaća slijedeća područja : - Gradove: Bjelovar i Čazmu, te dio grada Grubišno polje, - Općine: Ivanska, Rovišće, Kapela, Veliko Trojstvo, Štefanje, Nova Rača, Velika Pisanica, Severin, Šandrovac, Velika Trnovitica, Zrinski Topolovac, i Veliki Grđevac, te dijelove općina Berek i Hercegovac. Izvorišni dio sliva rijeke Glogovnice je na Kalničkom gorju, sa pravcem toka od sjevera prema jugu. Tok rijeke Glogovnice kod Poljanskog Luga prihvaća vode rijeka Lonje i Zeline koje se spojnim kanalom dovode, a potom zajedno sa vodama rijeke Glogovnice skreću prema rijeci Česmi, u koju se uljevaju u blizini Čazme. Slivne površine vodotoka Česme i Glogovnice iznose 2500 km2. Uređenje režima voda sliva rijeka Česme i Glogovnice Sliv rijeke Česme je lepezastog oblika i čini ga mnoštvo tokova koji izviru na padinama Bilogore i Moslavačke gore. Prvi radovi na uređenju rijeke Česme zabilježeni su 1894. godine, a zatim za vrijeme I. svijetskog rata. To se navodi tek kao povijesna informacija, jer su ti radovi po svom opsegu imali sasvim simboličan karakter. Sve do sredine 60-ih godina ovog stoljeća u slivu rijeke Česme nalazilo se 68000 ha poplavnog zemljišta ili 22% ukupne površine sliva. Postojanje ovako velikih “izgubljenih” površina za intenzivnije poljoprivredno – šumarsko privređivanje dovelo je do osnutka Vodne zajednice 1954. godine, koja dvije godine kasnije ulazi intenzivno u radove na regulaciji Česme. Taj intenzivniji tempo izgradnje trajao je 10 godina i u to su vrijeme provođeni radovi
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=