P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.3. Područja pretežitih djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –40 3.3.3.2. Šumske zajednice – fitocenoze Šume Županije pripadaju oblasti jednodobnih šuma ( Smilaj ), a području eurosibirsko – sjevernoameričke regije, njene Ilirske provincije. Prostorno gledano najzastupljenije su na okolnom gorju i pobrđu: Bilogori, Papuku i Moslavačkoj gori, gdje su najzastupljenije vrste hrast kitnjak, obična bukva i grab, te jela. Porječje i tokovi Česme i Ilove staništa su rasprostiranja šuma u kojima su glavne vrste hrast lužnjak, obični grab, poljski jasen i crna joha. Prema fitocenološkoj pripadnosti, gledano visinskom zonalnošću šumske vegetacije od najvišeg vrha “Crni vrh” (885 m.n.v.) na Papuku, pa prema najnižoj točki uz rijeku Česmu u šumi “Mali jantak” (97 m.n.v.) nalazimo 16 šumskih zajednica–fitocenoza : - Orno – Quercetum pubescentis (Klika 38. Gajić 55) šuma hrasta medunca i crnog jasena ; - Betulo – Quercetum petrae (Tx 1937.) šuma hrasta kitnjaka i obične breze ; - Carici sylvaticae – Quercetum petrae (Pelcer prov.) šuma hrasta kitnjaka sa vlasuljom ; - Festuco drimeae – Quercetum petrae (Jonk 1968. / Hruška 1974.) šuma hrasta kitnjaka s vlasuljom ; - Luzulo Fagetum (Wraber 59) šuma bukve s bekicama ; - Aceri – Fraxinetum illiricum (Horvat 1938.) šuma gorskog javora sa jasenom - Abieti – Fagetum “panonicum” (Rauš 1969. prov.) panonska bukovo – jelova šuma ; - Asperulo – Fagetum (Pelcer 1982. prov.) šuma bukve s lazarkinjom ; - Carici brizoides – Alnetum glutinosae (Horvat 1938.) šuma crne johe s drhtavim šašem ; - Querco petrae – Carpinetum illiricum (Horvat 1938.) šuma hrasta kitnjaka s običnim grabom ; - Carici pilosae – Fagetum (Pelcer 1982. prov.) šuma dlakavog šaša s bukvom ; - Carpino betuli – Quercetum roboris (Rauš 1969.) šuma hrasta lužnjaka s običnim grabom ; - Genisto elatae – Quercetum roboris (Horvat 1938.) šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom ; - Frangulo alnetum – Glutinosae (Rauš 1968.) šuma crne johe s trušljikom ; - Leucoio – Fraxinetum angustifoliae (Glavač 1959.) šuma kasnog drijenovca s poljskim jasenom ; Posebni oblik šumske vegetacije–fitocenoza, predstavljaju “šumske kulture”. Umjetno podignute sastojine na pravim šumskim staništima ili poljoprivrednim tlima sa alohtonim vrstama četinjača, nasada topola ili bagrema. Ovi oblici zastupljeni su u privatnim šumama, i to najčešće sa bagremom. 3.3.3.3. Zdravstveno stanje šuma Zdravstveno stanje šuma Županije može se ocijeniti vrlo dobrim.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=