Prostorni plan BBŽ - osnovni plan

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P L A N 2. Organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje C-3 2. ORGANIZACIJA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA Prostorni plan Županije je prvi i temeljni prostorni plan na ljestvici dokumenata prostornog uređenja, te kao takav prenosi odredbe Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske na planski jezik i prostorno ograničava i konkretizira opće i posebne postavke, pa zbog toga predstavlja plan užeg područja i podliježe usklađenju sa dokumentima šireg područja (Države). Isto tako on je i prostorni plan šireg područja koji se istovremeno sastoji od više užih područja (gradova i općina) što znači da mora skrbiti o zajedničkim elementima te cjeline i stvoriti uvjete za planiranje na razini gradova i općina, to jest ima usmjeravajuću, kontrolnu i usklađujuću funkciju (što je posebno važno obzirom na izuzetno male veličine nekih općina i eventualne parcijalne interese istih). Osnovna namjena površina određena je temeljem osnovne ocjene da Županija ima povoljnu prostornu strukturu i razmještaj temeljnih kategorija korištenja prostora u odnosu na glavne razvojne ciljeve, koja racionalnim korištenjem može polučiti zadovoljavajuće učinke u svakom pogledu (ne samo ekonomskom), te da se shodno tome, Planom ne treba (bitno) mijenjati bilancu i raspored osnovnih resursnih kategorija. Zbog izgradnje pojedinih infrastrukurnih objekata te pojačanih ograničenja korištenja prostora i sukoba interesa manje promjene namjena će se ipak morati izvršiti. Najveće promjene očekuju se unutar područja u poglavlju A.5. prepoznatih kao područja sa vrlo velikim i velikim ograničenjima u razvoju koja su već sada većinom vrlo rijetko naseljena (i manje od 30 st./km2), a zbog izrazito nepovoljnih demografskih procesa gustoće stanovništva će se još smanjivati. Za takve prostore će se brzo morati osmisliti koncepcija uređenja rijetko naseljenih područja. 2.1. PROSTORI ZA RAZVOJ I UREĐENJE 2.1.1. Razvoj i uređenje prostora naselja Obzirom na karakter Plana, te činjenicu da praktički niti za jedno naselje nije utvrđena potreba povećavanja građevinskih područja u grafičkom dijelu (kartografskom prikazu br. 1.) nisu dana planirana građevinska područja naselja, već su kao maksimalno moguća utvrđena postojeća (sukladno granicama određenim Prostornim planovima bivših općina), a neizgrađeni dijelovi su ucrtani samo za sjedišta gradova (veće plohe). Prilikom određivanja planiranih građevinskih područja, prilikom izrade prostornih planova gradova i općina, a u cilju racionalnog korištenja (i zaštite) prostora, te materijalnih i demografskih potencijala, treba se pridržavati smjernica danih u poglavlju C.3.2., eventualno korigiranih temeljem dodatno provedenih analiza. Pri tome treba voditi računa i o strukturi naselja te načinima iznalaženja prostora za potrebne gospodarske djelatnosti (prvenstveno u naseljima koje nemaju formirane, ili postojećim planovima određene gospodarske zone). Zbog problema u organiziranju naselja (pojedina preko 7 km dužine) i ugrožavanja funkcioniranja važnih prometnih koridora posebnu pažnju treba obratiti određivanju građevinskih područja i načina izgradnje nizinskih cestovnih naselja koja se protežu uz državne i županijske ceste. Za izgradnju kuća za odmor treba koristiti postojeće zone (legalne i eventualno prihvatljive nelegalne), te preispitati potrebu i mogućnost pretvaranja nekoliko manjih izumirućih naselja bližih gradovima i na atraktivnim položajima, u vikend naselja i naselja seoskog (lovnog, ribolovnog) turizma. 2.1.2. Razvoj i uređenje prostora izvan naselja 2.1.2.1. Poljoprivredno tlo

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=