P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P L A N 5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje C-56 Prilikom izrade PPUO/G-a treba posebno paziti na usklađivanje odredbi vezanih na kulturne krajolike obzirom da se u pravilu prostiru na područjima više gradova/općina. 5.1.2. Posebna ograničenja u korištenju 5.1.2.1. Krajobraz Na području Županije prisutna je možda više nego u drugim dijelovima Države raznolikost krajobraza, tako da praktički ne postoje dva prirodna ili kultivirana (pa i izgrađena) iole udaljenija krajobraza istih karakteristika, a što proizilazi iz činjenice da su tu zastupljeni: - dvije od 16 osnovnih krajobraznih jedinica Države, - tri od pet glavnih tipova krajobraza panonske makroregije, (krajobrazi ravnica i dolina, brdskih krajeva i nižih gorskih krajeva), - najmanje dva od četiri poljodjelska rajona (slavonska-ravničarska regija; zapadno slavonska podregija i srednjohrvatska brežuljkasta regija; bilogorsko-moslavačko-podravska podregija), - više glavnih vrsta šumskih krajobraza, - tri od tri tipa ruralnih naselja po genezi i veličini (planirana naselja, velika spontano nastala nizinska i mala spontano nastala), - tri od sedam regija tipološki karakterističnog predajnog graditeljstva (slavonsko-baranjsko-srijemska, prigorsko-međimursko-podravska i posavsko-pokupskomoslavačka), - dvije od četiri vrste pretežite upotrebe građevinskih materijala u predajnom graditeljstvu (kanat i drvo),… Međutim, temeljem raspoloživih podataka na vrijednostnoj ljestvici čak i najvredniji krajobrazi Županije su relativno nisko pozicionirani, tako da možemo govoriti o: - par vrlo vrijednih pojedinačnih krajobraznih prostora, - veći broj uobičajenih autohtonih krajolika. Ali na sreću opet i najoštećeniji krajobrazi Županije su relativno “solidni” tako da možemo govoriti o: - većem broju krajobraza sa vidljivim neusklađenim promjenama i manjem broju krajobraza sa velilkim neprijatnim izmjenama, - tek nekoliko ranjenih krajobraza narušenih odnosa, dok kaotičnih i izrazito odbijajućih krajobraza praktično i nema. Obzirom da je većina pojedinačno vrijednih krajobraznih prostora predložena za zaštitu temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode (zaštićeni krajolici) Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (kulturni krajolici), te da je shodno svemu naprijed i u glavi A.3.6.2. i C.2.5. navedenom bez Krajobrazne osnove županije kao osnovne prostorno-planerske podloge teško, ako ne i nemoguće, odgovarajuće vrednovati uobičajene autohtone krajobraze, odrediti i zaštititi najvrijednije te osmisliti koncepciju integralne zaštite prostora Županije, ovim Planom isto nije niti učinjeno. Krajobraznu osnovu treba što prije izraditi, a do tada prostornim planovima općina i gradova eventualno planirati zaštitu nekolicine evidentno vrednijih prostora (a koji nisu zaštićeni ili planirani za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara), sanaciju uočenih devastacija, te nastojati planiranim zahvatima u prostoru što manje mijenjati krajobraz (i sprečavati u glavi A.3.6.2. uočene načine ugrožavanja krajolika) i odgovarajuće vrednovati i obzirno koristiti čitav prostor, a ne samo pojedine iznimne predjele, kako bi se očuvale lokalne posebnosti i vrijednosti.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=