P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.4. Komunalna infrastruktura _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A-51 3.4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Kartogrami: 3.4.- 01 Glavni cestovni pravci 3.4.- 02 Intenzitet prometa u 1990. godini 3.4.- 03 Zone utjecaja pojedinih vodoopskrbnih sustava 3.4.- 04 Pokrivenost naselja vodoopskrbom 3.4.- 05 Pokrivenost naselja odvodnjom 3.4.- 06 Pročišćavanje otpadnih voda 3.4.- 07 Pokrivenost naselja plinoopskrbom 3.4.- 08 Pokrivenost naselja grobljima 3.4.- 09 Postupanje s komunalnim otpadom 3.4.- 10 Odlagališta otpada 3.4.1. Prometni sustav Premda prometni sustav Bjelovarsko-bilogorske županije ne čine sve grane prometa, on je komplementaran i kompatibilan s prometnim sustavima županija koje ga okružuju. Naime, taj sustav čine cestovni, željeznički, poštanski i telekomunikacijski promet, dok ne obuhvaća ili nije direktno uključen u druge grane prometa: pomorski, riječni, zračni i žičarski promet, koje su veoma značajne u hrvatskom prometnom sustavu. Osim toga, njega ne karakterizira ni javni gradski promet, koji ne postoji ni u sjedištu županije - Bjelovaru. 3.4.1.1. Ceste Područje Bjelovarsko-bilogorske županije svojim položajem između šireg Panonskog prostora i metropole Zagreba nudi jednu od mogućnosti njihovog međusobnog povezivanja. Glavni državni prometni pravci teku paralelno sa županijskim prostorom, ali sjeverno (podravski pravac) ili južno (posavski pravac) od njega. Prometni pravac Zagreb - Bjelovar - Đurđevac jedan je od mogućih pravaca povezivanja Zagreba i Panonskog prostora. Od 1990. do 1996. godine na ovom prometnom pravcu intenzitet prometa se udvostručio. 1996. godine je ovaj cestovni koridor na osnovi brojenja prometa bio peti najopterećeniji cestovni koridor sa godišnjim prosjekom od 6.258 vozila/dan. Prema prosječnom scenariju prognoziranog PGDP-a u 2010. godini ovaj bi koridor bio na sedmom mjestu kao najopterećeniji sa 12.390 vozila/dan, a posebno njegova dionica Vrbovec - Đurđevac sa 13.284 vozila/dan. Važnost pravca pokazala se posebno tijekom Domovinskog rata, kada je čitav promet za Slavoniju s autoputa preusmjeren na njega. I pored tog povoljnog prometnog položaja, može se reći da je područje Županije prometno izolirano, što je vidljivo iz činjenice da niti jedna suvremenija prometnica ne prolazi njome. Problem je uočen na nivou Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, te je cestovni pravac Vrbovec – Bjelovar – Virovitica predviđen kao prioritet u izgradnji brzih cesta Hrvatske. Budući cestovni pravac osim šireg regionalnog značaja od posebne je važnosti za Županiju kojoj bi omogućila sveobuhvatni gospodarski i društveni razvoj, za što je preduvjet kvalitna prometna veza sa Zagrebom i dalje. Posljednjih godina veoma nepovoljnu sudbinu gospodarstva Županije dijeli i cestovni promet: teretni i putnički.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=