P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.2. Stanovništvo Bjelovarsko-bilogorska županija - Županijski zavod za prostorno uređenje A-4 2.2. STANOVNIŠTVO Kartogrami: 2.2.- 01 Gustoće naseljenosti po gradovima i općinama 2.2.- 02 Dobna struktura po gradovima i općinama 2.2.- 03 Prirodni prirast 1996. godine po gradovima i općinama 2.2.- 04 Tipovi kretanja stanovništva po gradovima i općinama 2.2.- 05 Obrazovna struktura stanovništva po gradovima i općinama 2.2.- 06 Postotak poljoprivrednog stanovništva po gradovima i općinama 2.2.1. Prostorni raspored stanovništva Na području Bjelovarsko-bilogorske županije živjelo je prema popisu iz 1991. godine ukupno 144.042 stanovnika na 2636,67 km2. Prosječna gustoća naseljenosti je bila 54,6 st/km2, što je znatno ispod prosjeka Hrvatske (84,6 st/km2), ili gotovo dvostruko ispod prosjeka kontinentalnog dijela (100,5 st/km2), a čak trostruko ispod prosjeka središnje Hrvatske (140,0 st/km2). Stanovništvo je unutar Županije izrazito nejednako raspoređeno (Grad Bjelovar 233,68 a Općina Berek 18,58 st/km2) što je manjim dijelom rezultat prirodnih datosti (topografskih, reljefnoklimatskih,…) i društveno-povjesnih okolnosti, a najvećim dijelom ipak negativna posljedica prostornoplanerski neusmjeravanog procesa urbane tranzicije. Obzirom da je većim dijelom izuzetno niske gustoće stanovanja, može se zaključiti da prostor ni u kom slučaju neće biti ograničavajući faktor razvoja Županije, već da adekvatnim prostornim planiranjem (usmjeravanjem) taj "višak" prostora može biti njezina razvojna prednost. 2.2.2. Demografski procesi Od prvog popisa stanovništva 1857. godine, pa sve do 1953. godine, broj stanovnika Županije je rastao. Tokom tog gotovo stogodišnjeg razdoblja na smanjenje broja stanovnika utjecali su jedino ratni gubici ljudstva u I. i II. svjetskom ratu. Isti su međutim znatno narušili dobnu strukturu stanovništva, te na taj način bitno utjecali i na daljnja demografska kretanja, najuočljivije u razdoblju od 1965. do 1970. godine (nagli pad broja živorođenih), a obzirom na sporost demografskih procesa u manjoj mjeri i kasnije. Prvi pad broja stanovnika u bivšoj općini Garešnica zabilježen je 1953. godine. Između 1953. i 1961. godine depopulacija je zahvatila i bivše općine Čazma i Grubišno Polje, nakon 1961. godine bivšu općinu Daruvar, a nakon 1981. čak i bivšu općinu Bjelovar. BIVŠA BROJ STANOVNIKA OPĆINA 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 1.Bjelovar 60791 62193 63885 65824 66553 66039 2.Čazma 23381 23510 21346 18487 16632 15263 3.Daruvar 35849 37242 37348 34471 31424 30092 4.Garešnica 25678 25612 23983 20691 19093 18442 5.Grubišno Polje 20788 22091 21037 18333 15756 14206 Ukupno 166487 170648 167599 157806 149458 144042 % u st. Hrvatske 4,40% 4,34% 4,03% 3,57% 3,25% 3,01% Udio stanovnika Županije u ukupnom stanovništvu Hrvatske smanjuje se već gotovo 50 godina (1948. godine 4,40%, a 1991. samo 3,01%). Na takav tok demografskih kretanja najznačajnije je utjecao proces urbane tranzicije, te iz njega proizišle promjene društveno-gospodarskih, kulturnoobrazovnih, zdravstveno-socijalnih i drugih činitelja, a obzirom na dotadašnji izrazito ruralni karakter Županije. Smanjivanje broja stanovnika u pretežno agrarnim krajevima, uz istovremeni porast u gradovima i naseljima bližim gradovima i značajnijim prometnicama, u Hrvatskoj je započelo oko
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=