P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.3. Područja pretežitih djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –48 Lovni turizam kao vid nove turističke ponude na ovom području javlja se šezdesetih godina ovog stoljeća. Lovišta Bjelovarsko-bilogorske županije ubrajaju se među najkvalitetnija u Hrvatskoj s najbrojnijom i najkvalitetnijom srnećom divljači, čije je kapitalno i atipično rogovlje poznato diljem Europe. Lovni turizam jedan je od najprofitabilnijih oblika turizma. Uz troškove boravka, pratećih usluga pri lovu i druge potrošnje, lovac-turist najviše troši na sam lovački doživljaj, odnosno odstrel divljači, na koji otpada oko 50% troškova. Za razliku od masovnog turizma koji je danas dostupan svim kategorijama turista, lovni turizam, kao osobita vrsta selektivnog turizma, uvjetovan je većom platežnom moći. Odstrel divljači plaća se u vrijednostima trofeja ocijenjenog prema međunarodnim formulama CIC-a. Odstrel prosječnog vepra od 100 CIC točaka plaća se 700 DEM, a na našem području odstreljen je vepar od 120 CIC točaka vrijednosti preko 3000 DEM. Paušalni lov za skupinu od 10 lovaca iznosi dnevno 3000 DEM. Odstrel prosječnog jelena od 160 CIC točaka plaća se 1400 DEM, dok je najtrofejniji odstreljeni na našem području imao 208 točaka, a vrijedi 9400 DEM. Prateći troškovi jednodnevnog boravka lovca-turista u lovištu iznose i preko 200 DEM. Iz navedenih podataka može se zaključiti da su prihodi od lovnog turizma po osobi puno veći od ostalih vidova turizma, no važno je naglasiti da su i troškovi koji nastaju pri obavljanju lovnog turizma veći nego kod ostalih vidova turizma. Zakon o lovu iz 1994.godine nametnuo je na prostorima Bjelovarsko-bilogorske županije postojanje 25 državnih lovišta, i to : 20 vlastitih lovišta (državnih) od kojih je 10 cijelim prostorom u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ukupne površine 44023 ha. Drugih je 10 djelomično u Županiji sa površinom od 56990 ha. Sveukupno je vlastitih lovišta 101013 ha,a nalaze se u različitim oblicima zakupa i koncesija. 5 uzgajališta divljači (državna lovišta), slatkovodnih ribnjačarstava, koja zauzimaju površinu od 3308 ha u našoj županiji, osim uzgajališta divljači – ribnjaka br. XI/9 koje je u dijelu od 1080 ha na susjednoj Sisačko-moslavačkoj županiji. Ona su ostavljena na gospodarenje zatečenim posjednicima. 44 zajednička lovišta se nalaze na preostaloj površini Županije. Ta su lovišta nakon javnog nadmetanja uglavnom ponovo zakupljena od strane nekadašnjih lovačkih udruga – sada lovnozakupnika, prema Ugovoru. Površine Bjelovarsko-bilogorske županije koje su pripale lovištima susjednih županija ukupno iznose 1215 ha. U domeni lovnog gospodarstva u Županiji, vrlo je aktivan lovački savez Bjelovarsko-bilogorske županije (LSBBŽ), koji u suradnji sa Županijom organizirano usmjerava ukupno lovno gospodarstvo prema optimalnom korištenju stanišnih potencijala uz veliku brigu za očuvanje okoliša. Iskaz broja divljači svih lovišta na području županije jelen jelen divlja srna muflon zec fazan divlja crna trčka obični lopatar svinja obična obični patka liska 1. VLASTITA - DRŽAVNA 610 27 1132 1335 34 2522 3621 150 * 19 2. UZGAJALIŠTA - DRŽAVNA * * * * * * * 7890 10520 * 3. ZAJEDNIČKA - ŽUPANIJSKA 62 * 88 3544 * 6709 7683 600 844 * 672 27 1220 4879 34 9231 11304 8640 11364 19 VRSTA DIVLJAČI ( BROJ KOMADA ) VRSTA LOVIŠTA UKUPNO (izvor : “ Studija lovnog gospodarstva Bjelovarsko-bilogorske županije “)
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=