P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.3. Područja pretežitih djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –47 Poseban i izuzetno važan prirodni fenomen i značajka ovog područja su termalna vrela (izvori tople ljekovite vode), koji su bili prvi i presudni element za formiranje prvog naselja na prostoru grada Daruvara (pleme Iassa-Res Publica Iassorum-Aquae Balissae). Naftno-geološka istraživanja istakla su i određene potencijale geotermičke energije (geotermalne izvore) koja do sada nije još sustavno ispitana i razmotrena. Dopunske oblike mogućnosti korištenja nekonvencionalnih oblika energije pruža i korištenje bioplina i sunčeve energije, te briketiranje ostataka poljoprivrednih proizvoda i nusprodukata industrije i šumarstva. Bjelovarsko-bilogorska županija je bogata rezervama nemetalnih sirovina (glina, građevni kamen, kremeni pijesak i drugo) što ukazuje na objektivne pretpostavke za razvoj građevinske industrije i industrije nemetala (staklo i drugo). 3.3.6. Turizam Bjelovarsko-bilogorska županija ne posjeduje znamenitosti svjetskog značaja, ali zato bi mogla pružiti niz malih, ugodnih doživljaja koji bi povezani u kvalitetno organiziran i adekvatno prezentiran jedinstveni turistički proizvod, mogli predstavljati interesantan doživljaj vrijedan ozbiljnije turističke ponude, po kojem bi se ova županija razlikovala od ostalih turističkih odredišta. Velike površine pod ribnjacima, termalni izvori, prostrana i s divljači bogata lovišta, šumski predjeli, zeleni brežuljci i plodne ravnice, tek su dio prirodnog bogatstva Županije. Dodamo li tome etnološku tradiciju i kulturno naslijeđe uz specifičnu gastronomsku ponudu, očituje se kvalitetna podloga za razvoj različitih vidova turističke ponude, te njihovih kombinacija kao osobitog integralnog turističkog proizvoda. Prema podacima iz 1996. godine Županija raspolaže sa ukupno 913 ležaja od kojih je najviše u hotelima (61%), motelima (13%), kupalištima i klimatskim lječilištima 1. Broj od 913 ležaja ne može biti temelj za ambicioznije turističke planove, a nedovoljno razvijena ponuda te pretežito niska kvaliteta usluga u postojećoj turističkoj ponudi, u odnosu na cijenu, rezultat je da i ta minimalna ponuda nije popunjena sa više od 23,5% kapaciteta godišnje. Tako mali intenzitet turističkog prometa smjestio je Bjelovarsko-bilogorsku županiju na predzadnje mjesto (lošija je jedino Karlovačka županija) po iskoristivosti raspoloživih smještajnih kapaciteta od 13 ostalih kontinentalnih županija. Na tisuću stanovnika ne ostvaruje se niti jedno noćenje 2. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nije ustrojen Ured za turizam. Na prijedlog Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije, a posredstvom Upravnog odjela za gospodarstvo, zaključen je između Ministarstva turizma Republike Hrvatske i Bjelovarsko-bilogorske županije ugovor o izradi strateškog marketinškog plana razvitka turizma naše županije. 1 (izvor : V. Strugar, Bjelovarsko-bilogorska županija, Bjelovar, 1996., str. 136.) 2 (izvor : Turistički promet u Hrvatskoj po županijama 1997., Turizam, 3/1998.) Do sada je u županiji postojalo tek nešto donekle razvijenih vrsta i oblika turizma : 3.3.6.1. Lovni turizam Lovni turizam na području Županije je u proteklih dvadesetak godina bio važna gospodarska snaga, ali je zbog izostanka osmišljene i konzistentne razvojne strategije i politike, njegov brži razvoj izostao. Na razvoju lovnog turizma intenzivno rade Županijski lovački savez, županijska turistička zajednica, Hrvatske šume, lovačke udruge i županijski uredi.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=