P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.3. Područja pretežitih djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –44 Površina pod ribnjacima ovog sliva u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 1346 ha. - “Blatnica” 290 ha - “Narta” 670 ha - “Siščani” 386 ha Privredni ribnjaci na slivnom području rijeka Ilove i Pakre Korištenje vode za uzgoj slatkovodne ribe na slivu Ilove i Pakre, u značajnijem obimu, obavlja se na šest lokacija: “Končanica”, “Garešnica”, “Hrastovac”, “Blagorodovac”, “Poljana” (1.150 ha) i “Lipovljani” (660 ha), što čini gotovo 30 % svih ribnjačarskih površina Hrvatske. Na području Županije nalaze se ribnjaci “Končanica”, “Hrastovac”, “Garešnica” i “Blagorodovac”. Ribnjak “Končanica” najstariji je privredni ribnjak u Hrvatskoj (1903 god). Površina pod ribnjacima ovog sliva u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 1835 ha. - “Garešnica” 527 ha - “Končanica” 1093 ha - “Hrastovac” 155 ha - “Blagorodovac” 60 ha Godišnje potrebe za vodom ova četiri ribnjaka su oko 36x106 m3 vode, a zadovoljavaju se iz vodotoka: Ilova, Garešnica, Bršljanica i Toplica. Ključni objekti vodoopskrbe su usporne ustave na vodotocima, dovodno lateralni kanali i upusni objekti. Sa gledišta obrane od poplave neke ustave su kritične točke obzirom na svoju propusnu moć i ograničenja vezana za mogućnost manipuliranja organima ostava. Slaba točka su i mali kapaciteti upusnih objekata. Ribnjaci za sportsko – rekreativne aktivnosti Na području Bjelovarsko-bilogorske županije za potrebe sportsko–rekreativnih ribolovnih aktivnosti iskopano je i uređeno 39 ribnjaka. Ribnjacima momentalno gospodare 32 sportsko– ribolovna društva i udruge. Površina koju ti ribnjaci zauzimaju je oko 40 ha. Ribnjaci za sportsko – rekreativne aktivnosti na našem području imaju ulogu i u protupožarnoj zaštiti. Nemaju posebnu važnost u smanjenju vodnog vala. Na namjenski neiskorištenim površinama, a na površinama koje pogoduju ribnjacima, moguće je i daljnje povećanje površina pod ribnjacima uz pretpostavku profitabilnosti takvih zahvata. 3.3.4.3. Podzemne vode Pojave i mogućnosti akumulacije podzemnih voda moguće su u površinskim degradiranim stijenskim masama izgrađenim od granita i gnajseva, što je istraživanjima i dokazano. Rezerve ovise o hidrološkim činiocima. Sa stanovišta akumulacije podzemnih voda na brežuljkastim područjima najvažniji su pijesci i šljunci koji se na ovom dijelu terena ističu kao glavni vodonosnici podzemnih voda. Na Ravničarskom području jedina je mogućnost formiranja vodonosnog horizonta uz tokove rijeka i njihovih pritoka.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=