P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.3. Područja pretežitih djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –43 zaobalja (na 25, 50 i 100-godišnju veliku vodu) su identična onima na slivu Česme i Glogovnice, što je i normalno, budući da im je i autor isti. Cilj radova je: - obrana od poplava područja (izljevanja iz korita vodotoka traju prosječno 21 dan godišnje), dimenzionitanjem proticajnih profila za protok velikih voda i formiranjem niveleta dna koje će spriječiti eroziju korita, - stvaranje uvjeta za melioraciju zemljišta i intenzivnije gospodarsko korištenje zaobalja. Radove uređenja korita vodotoka nije pratila uvjek melioracijska odvodnja u zaobalju. Potpuna površinska odvodnja riješena je na 27% melioracijskih površina. Najkompleksniji radovi (podzemna cijevna drenaža) izvedeni su na oko 1000 ha poljoprivrednog zemljišta u lijevom zaobalju Ilove kod sela Sokolovac. Konfiguracija terena, gotovo u cjelini, omogućava melioracijsku odvodnju. gravitacijom (bez crpnih stanica) što je investicijska i eksploatacijska pogodnost na slivu kao cjelini. Nažalost, komasacija zemljišta nije izvedena ni na jednoj katastarskoj općini sliva. Hidrografska mreža, kojom se obavlja dreniranje i otjecanje sa sliva, dobro je razvijena. Magistralni vodotok je svakako Ilova, koja izvire na južnim padinama Bilogore. Od izvora do Ivanovog Sela njen uzdužni pad kreće se od 1 do 2 ‰, dok nizvodno ona prelazi u ravničarski vodotok, sa poznatim činiteljima meandriranja i zagušenosti prirodnog protijecajnog profila. Ispod sela Vukovje Ilova ulazi u Lonjsko Polje, da bi se nizvodno od autoceste Zagreb – Lipovac ulila u vodotok Trebež. Dužina Ilove na području Županije je oko 64 km. Do sada su na slivu Ilove i Pakre u Županiji izgrađene dvije mikro-akumulacije, kod Daruavara i Podgarića, i akumulacija kod Popovaca. Usprkos značajnim radovima uređenja korita vodotoka i iskopa melioracijskih kanala u prošlosti, stupanj izgrađenosti vodnogospodarskih objekata na slivu je oko 6 m uređenog vodotoka ili melioracijskog kanala na 1 ha slivne površine i jedan je od manjih na vodnom području sliva Save. Postignuti stupanj zaštite zaobalja od poplave na reguliranim dionicama vodotoka, čini se, ne prelazi 96%. 3.3.4.2. Ribnjaci na području Bjelovarsko-bilogorske županije Ukupna površina koju pokrivaju privredni ribnjaci u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 3181 ha, pa ta veličina površine Županiju izdvaja u odnosu na ostale županije, čineći je najbogatijom ovim privrednim resursom u Hrvatskoj. Zadnjih godina izražen je trend smanjenja površina pod privrednim ribnjacima zbog brojnih teškoća s kojima se suočava ova grana gospodarstva u Hrvatskoj. Privredni ribnjaci na slivnom području rijeka Česme i Glogovnice Prvi privredni ribnjaci gradili su se na najnižem terenu slivnog područja rijeke Česme. Bili su to pašnjaci sela Siščani i Zdenčec, nazvani Berek, i susjedni podvodni tereni sela Ravnice, Pekliž i Vukšinac. To je zemljište zapravo šire područje Lonjskog polja. Nekada su to bili pašnjaci, podvodni travnjaci, bare i riječni rukavci, koji su se svakog proljeća i jeseni pretvarali u široko poplavno područje i bili izvrsno prirodno mrijestilište i plodište riba. Gradnja ribnjaka “Siščani” započela je 1960. godine. Završetkom ribnjaka “Blatnica” 1983. godine, završena je planirana izgradnja ribnjaka u lijevom zaobalju rijeke Česme. Narednih godina rekonstruirane su pojedine ribnjačarske kazete, ali se nije pristupilo proširenju već postojećih ribnjaka. Među ribnjake lijevog zaobalja Česme spada i ribnjak “Vukšinac” (281 ha) koji je izgrađen između 1971. i 1974. godine. Taj se ribnjak danas nalazi na području Zagrebačke županije.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=