P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.3. Područja pretežitih djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –45 3.3.4.4. Korištenje voda i vodnih resursa Korištenje voda i vodnih resursa, kao i njihova zaštita, na području Bjelovarsko-bilogorske županije mora biti racionalno, zbog toga što se dio područja Županije opskrbljuje vodom za piće iz Koprivničko-križevačke županije, a dio iz manjih lokalnih izvora. Vode i vodni resursi koriste se za napajanje ribnjaka vodom, u poljoprivredi, te u lječilišne, turističke i rekreacijske svrhe. Korištenje voda za vodoopskrbu Potrebe grada Bjelovara i okolice za pitkom i tehnološkom vodom podmiruju se iz mjesta Delovi i Đurđevac u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji. Grad Daruvar s okolicom vodoopskrbni sustav temelji na zahvatu vode Pakre. Ogranak za Bijelu, Pakrane, Sirač i Vrbovac uz pomoć novog vodozahvata i vodospreme snabdijeva ta naselja pitkom vodom. Ostali vodoopskrbni sustavi zasnivaju se na korištenju podzemnih voda i manjih izvorskih voda. U središnjem dijelu Županije karakteristika vodoopskrbne zone je u pomanjkanju vlastitih izvorišta pitke vode i ne postojanju sustava javne opskrbe. Vodoopskrba se bazira na korištenju lokalnih izvora, pretežno kopanih zdenaca. Vodni resursi Županije već su gotovo iskorišteni ili malog kapaciteta i ne zadovoljavaju vodoopskrbne potrebe Županije. Potrebe većeg dijela Županije vršit će se sa prostora susjednih županija. Korištenje voda u energetske svrhe Vodotoci Županije takvih su karakteristika da se njihov hidropotencijal ne koristi za proizvodnju električne energije. Postoje mogućnosti alternativnog korištenja vodotoka za proizvodnju električne energije putem malih hidrocentrala. Momentalno takvi projekti ne postoje. Navodnjavanje i odvodnja Problemi navodnjavanja moraju se promatrati jedinstveno za cijelo područje s obzirom na međusobnu povezanost sa gledišta vodnih resursa. Osim nekoliko izuzetaka, navodnjavanje se kod nas ne primjenjuje u onoj mjeri u kojoj bi to s obzirom na mogućnost povećanja proizvodnje bilo moguće. Na području Županije, vezano uz navodnjavanje, nema nikakvih tradicija. Ovakvo stanje je uglavnom uslovljeno humidnošću klime na području slivova i popratno tome znatnoj zastupljenosti hidromorfnih tala uz riječne tokove gdje je još uvijek aktualan problem odvodnje sezonskih viškova vode. Te su okolnosti problem navodnjavanja zemljišta stavile u drugi plan, i iz istih razloga navodnjavanje kao tehnička mjera za povećanje poljoprivredne proizvodnje može uslijediti tek nakon riješenja pitanja efikasne odvodnje sezonskih viškova vode, a isto tako i nakon provedene detaljne ekonomske analize o ekonomskoj opravdanosti ove mjere, vezane uz strukturu poljoprivredne proizvodnje i povećanja stupnja korištenja zemljišta. Zadržavanje vode na površini tla i pojavu prevlaživanja uvjetuju nepovoljni topografski, hidrološki i pedološki uvjeti.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=