P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.1. Zemljopisna obilježja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –22 Povratni period Očekivani seizmički intenzitet (god.) potresa (MSC stupnjevi) 50 6 100 6-7-8 200 7-8 500 7-8 1000 8 10000 8-9 SEIZMČNOST (Izvor: “Seizmološke karte za povratni period”; Geofizički zavod, PMF, Zagreb) Seizmički intenzitet ovog područja posljedica je intenzivne tektonske aktivnosti. Tektonska aktivnost očitujese i u postojanju termalnih vrela. 3.1.2. Obilježja reljefa Temeljno obilježje svakom krajoliku, pa tako i krajoliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije, daje reljef. Njegova raščlanjenost i izdiferenciranost određuje osnovnu predispoziciju na koju se dograđuju ostale pejzažne komponente – vegetacija, hidrografija, i antropogeni utjecaj. U skladu s geomorfološkim, geološko – litološkim prilikama i u pedološkom pogledu moguće je na području Bjelovarsko-bilogorske županije izdvojiti nekoliko odvojenih reljefnih cjelina : - Planinsko područje (dijelovi Papuka i Moslavačke gore); - Bilogora s tercijarnim pribrežjem (podnožja i obronci Papuka i Moslavačke gore); - Pleistocenski ravnjak (područje između Bilogore, Moslavačke gore i Papuka); - Riječne i potočne doline i poriječja (doline Česme, Ilove i ostalih manjih vodotoka). Niži masivi Bilogore koji se prostiru od sjeverozapada prema jugoistoku predstavljaju element mlađe građe, na površini kojeg se nalazi paleogenska naslaga. Nizinski dijelovi Česme i Ilove su najmlađi elementi, dok su južni i istočni masivi Moslavačke gore, Ravne gore i Papuka, najstariji elementi ovog prostornog reljefa. Planine i planinski vrhovi : PLANINA VRH NADMORSKA VISINA ( m ) BILOGORA Rijeka 307 MOSLAVAČKA GORA Hunka 488 PAPUK Papuk 953 Gorski masivi su zapravo blokovi starog panonskog kopna koje je razlomljeno i njegovi dijelovi se vide u izoliranim gorjima ili su nazočni u velikim dubinama. Čazmanska i Ilovska nizina su otvorene prema Posavini kuda otječu i glavni riječni tokovi Česme i Ilove (Posavski sliv sa vododjelnicom – Bilogorom). Geološki sastav i reljef promatrani u globalu pogoduju društveno – ekonomskom valoriziranju ove regije i ne predstavljaju ograničavajući faktor razvoja. Prevladavaju tereni relativno malih visina, umjerenih nagiba, povoljnog sastava i stabilnosti, što dozvoljava neometano gospodarsko iskorištavanje, uređenje infrastrukture i urbanizaciju. Za daljnji razvoj kraja važno je provesti optimalizaciju prostora po iskoristljivosti i namjeni, a pri tome vodeći računa o održavanju prirodne i ekološke ravnoteže.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=