P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.4. Komunalna infrastruktura _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A-53 Ukupan cestovni fond županije od 1.474,20 km je stvaran godinama povezujući brojna manja i veća naselja. Po gustoći cestovne mreže od 559 m/km2 je iznad republičkog prosjeka (od toga je 1.085,13 km ili 73,6 % asfaltirano i 389,07 km ili 26,4 % neasfaltirano). Broj registriranih osobnih vozila u Županiji je 24.289, što na 1000 stanovnika iznosi 177 vozila, a što je manje od republičkog prosjeka koji iznosi 204 vozila na 1000 stanovnika (Statistički ljetopis 1998. godine). Prema tome, prosječan stupanj motorizacije iznosi 1:5,7 (1 osobno vozilo/broj stanovnika). Državne ceste Državne ceste povezuju teritorij Republike Hrvatske s europskim prostorom, Grad Zagreb sa sjedištima županija i sjedišta županija međusobno. Prostor Županije je relativno ravnomjerno pokriven mrežom državnih cesta, ali je to zbog njihovih tehničkih karakteristika nedostatno za uključenje ovog prostora u državne i međunarodne tokove roba i usluga, pa se generalno može konstatirati da je Bjelovarsko-bilogorska županija ostala prometno izolirana u odnosu na ostali državni prostor, a posebno nakon prekidanja veza sjevera i juga Hrvatske preko teritorija Bosne i Hercegovine. Tim više što je ovo jedna od dviju županija u sjevernom dijelu države koja nema državnu granicu, koja se nalazi unutar državnog teritorijalnog tkiva, dok glavni državni prometni pravci teku paralelno sa županijskim prostorom: sjeverno (podravski pravac) ili južno (posavski-autocesta Zagreb-Lipovac) od njega, a zapadno od njega europski koridor koji povezuje Mediteran sa Baltikom: Rijeka, Zagreb, Goričan, Budimpešta i dalje. Mrežu državnih cesta na području Županije čine pravci Zagreb-Bjelovar-Daruvar-Pakrac- i Vrbovec-Čazma-Garešnica-Pakrac koji su paralelni sa podravskim i posavskim pravcem i pravci Ivanić Grad-Čazma-Bjelovar-Đurđevac, zatim Kutina-Garešnica-Grubišno Polje-Virovitica i Pakrac-DaruvarĐulovac-Podravska Slatina koji su okomiti na podravski i posavski pravac i međusobno ih povezuju. Stanje ovih cesta je na pojedinim dionicama veoma loše, a same ceste samo deklarativno nose naziv državnih cesta, dok po tehničkim karakteristikama ne zadovoljavaju kategorizaciju u koju su svrstane, pa se kao imperativ postavlja njihova modernizacija. Ove ceste prolaze kroz brojna manja i veća naselja, što se nekada smatralo povoljnim, a danas nepovoljnim, jer je promet time usporen i nesiguran. Županijske ceste Županijske ceste su javne ceste koje povezuju sjedište županije s gradovima i općinskim sjedištima, te sjedišta gradova i općina međusobno. Uspostavljenu mrežu županijskih cesta potrebno je kvalitetno održavati, kako bi se omogućio policentrični razvoj Županije i na taj način postupno smanjile razlike u razvijenosti s ciljem postizanja uravnoteženog razvitka područja. Pojedine pravce potrebno je modernizirati, kritične dionice rekonstruirati, sve u svrhu zadovoljenja gospodarskog razvoja i individualnih potreba uz osiguranje pouzdanosti i udobnosti javnog prometa Lokalne ceste Lokalne ceste su javne ceste koje povezuju sjedište grada, odnosno općine s naseljima s više od 50 stanovnika unutar grada ili općine, ceste u urbanom području koje povezuju gradske četvrti sa županijskim cestama i ceste koje povezuju susjedne gradske četvrti međusobno. Veliki broj lokalnih cesta različite kvalitete i njihov značajan doprinos ravnomjernom razvitku Županije glavne su značajke razgranate mreže cesta tog ranga. O velikoj kilometraži lokalnih cesta rječito govori omjer lokalnih i županijskih cesta, koji je 2:1, u odnosu prema drugim županijama gdje je taj omjer 1:1 pa sve do 1:2, što predstavlja značajno opterećenje za održavanje cesta na Županiji. Za grad Bjelovar važan je nastavak gradnje obilaznice na svim njezinim dijelovima u cilju rasterećenja tranzitnog prometa same jezgre grada. Taj problem je sve izrazitiji i u ostalim gradovima na području Županije. Tako je u gradu Daruvaru izvedena regulacija tranzitnog prometa državne ceste D5 izvan gradske jezgre rubno na grad. Generalni urbanistički planovi i Prostorni planovi bivših općina
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=