P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.4. Komunalna infrastruktura _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A-54 koji predviđaju izgradnju obilaznica, trebaju njihovu opravdanost ponovo valorizirati prema novonastalom stanju i planovima razvoja prometne mreže Hrvatske. Ni u jednom gradu u Županiji nije uspostavljen javni gradski promet, što dovodi do pojačanog korištenja osobnih prijevoznih sredstava i poticanja individualnog prometa. Zbog toga su gradske prometnice vrlo opterećene, veliko je zagađenje okoliša, a javlja se i veliki problem parkiranja, te sigurnosti i zagušenja prometa u gradu. Općenito se može konstatirati da je cestovna mreža Županije dovoljno razgranata sa natprosječnom gustoćom u odnosu na republički prosjek, ali su to uglavnom ceste niže kategorije (županijske i lokalne), a bez prometnice koja bi svojim značajem prelazila županijske okvire. Stanje kvalitete cesta je jedva zadovoljavajuće, a godinama je prisutan nesrazmjer između potrebnih i osiguranih sredstava kako za redovno, tako i za pojačano održavanje, odnosno sanaciju i rekonstrukciju kolnika, a posebno na cestama nižeg ranga. Potreba izgradnje nogostupa uz cestu kroz naselja imperativ je opreme većine naselja. 3.4.1.2. Željeznice Željeznički promet na području Bjelovarsko-bilogorske županije ima dugu tradiciju. Prve pruge su građene krajem XIX stoljeća. Osobitu važnost željeznički promet bilježi u razdoblju od 1946. do 1965. godine, u kojem je cestovni promet tek prerastao iz rudimentarnog u sveobuhvatni način prijevoza ljudi i roba. Postojeća pruga i željeznička infrastruktura na području Županije je dotrajala, zastarjela i neprimjerena stvarnim potrebama Županije. Iako je zračna udaljenost između Bjelovara i Zagreba samo 65 km, Bjelovar je sa Zagrebom povezan željezničkom prugom duljine 89,2 km. Vožnja tom prugom traje dva sata, a mjestimično je moguća maksimalna brzina 50 km/h. Pripada kategoriji sporednih pruga, a presjecaju je brojne, uglavnom lokalne prometnice. Na trasi pruge uspostavljeno je 39 cestovnih prelaza koji su dobrim djelom nezaštičeni i predstavljaju sigurnosni problem kako u željezničkom, tako i u cestovnom prometu. Osnovu sadašnjeg prometa željeznicom na području Županije čini pruga Bjelovar – Križevci (Zagreb), koja nakon rekonstrukcije ima poboljšane tehničko – eksploatacione karakteristike na relaciji Bjelovar – Sv. Ivan Žabno ( 80 km/h, 200 KN/os). Dio Sv. Ivana Žabno – Križevci nije obuhvaćeno modernizacijom, pa svojim tehničko – eksploatacionim karakteristikama ne zadovoljava današnje potrebe suvremenog prijevoza. Pruga Bjelovar – Kloštar je nakon višegodišnjeg neprometovanja 1995. godine rekonstruirana ( 80 (60) km/h, 200 KN/os ) i ponovo puštena u promet, čime je Bjelovar postao tranzitna postaja, a ne samo početno – završna kao do tada. Unatoč svemu poduzetom na modernizaciji, željeznički prometni pravac Križevci – Bjelovar – Kloštar je ispod granice ekonomske rentabilnosti. Rubnim područjem Županije odvija se željeznički promet prugom Banova Jaruga – Pakrac – Sirač – Daruvar – Pčelić, koja ima samo lokalni značaj. Svojim lošim tehničko – eksploatacionim karakteristikama ( 40 km/h, 160 KN/os ) ne privlači značajnije količine roba i ljudi. U razmatranju važnosti željeznice za Županiju potrebno je spomenuti da je šezdesetih godina prugom Bjelovar - Križevci ostvaren godišnji promet oko milijun putnika i 650.000 tona tereta.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=