Prostorni plan BBŽ - osnovni plan

P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 3. Prostorno razvojne i resursne značajke; 3.4. Komunalna infrastruktura _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A-58 Pretplatnička mreža Kabelsku telekomunikacijsku mrežu TK centra Bjelovar čini 90 pretplatničkih mreža, u koje je ugrađeno 4.273 km kabela, od čega je 2.375 km podzemnih i 1.898 km nadzemnih. Kapacitet pretplatničke mreže je 219.612 km-parica. i to u podzemnoj mreži 210.122 km-parica i 9.490 kmparica u nadzemnoj TK mreži. Broj izlaznih parica pretplatničke TK mreže sa 31.12.1998. godine, kada su uzeti i ostali navedeni podaci, iznosi 118.700, što na broj od 56.254 instaliranih priključaka pokazuje iskorištenje mreže od 47,39% (41.451 tp u radu, iskorištenost 34,92%). Ukupna duljina kabelske kanalizacije s cijevima promjera 110 mm iznosi 64,26 km, s ugrađenih 836 zdenaca i 217,87 km cijevi. Kabelske kanalizacije s cijevima promjera 40/50 mm, na području TK centra Bjelovar, iznosi 3,90 km. Osim klasičnih Cu kabela u telekomunikacijskoj mreži TK centra Bjelovar, koriste se i svjetlovodni kabeli – međumjesni i magistralni. Od ukupne dužine 656 km svjetlovodnih kabela, magistralnih svjetlovodnih kabela ima 131 km, sa ukupno 192 niti i duljine niti 4.210 km. Međumjesnih svjetlovodnih kabela ima 525 km, sa ukupno 898 niti i duljine niti 8.062 km. Za višestruko korištenje parica u pretplatničkoj TK mreži, na području TK centra Bjelovar u uporabi su četverokanalni PCM uređaji i 1+1 FM uređaji. 3.4.2. Vodno gospodarski sustav 3.4.2.1. Vodoopskrba Današnje stanje vodoopskrbe na području Bjelovarsko-bilogorske županije je ispod prosjeka u odnosu na stanje u ostalim županijama u Republici Hrvatskoj. Vodoopskrbom su rješavana, i to samo djelomično, naselja nekadašnjih općinskih središta. To su uglavnom jednostavni sistemi opskrbe bazirani na lokalnim izvorištima, bez izrazitijeg širenja na periferne dijelove naselja. Uzrok tome stanju je i pomanjkanje vlastitih izdašnijih izvorišta kvalitetne pitke vode. Pokrivenost vodoopskrbnom mrežom stanovništva Županije iznosi 43% ili 61.660 stanovnika, ali se računa da svi stanovnici na određenom području koje je pokriveno mrežom, nije na nju i priključeno. Stvarni broj priključenih stanovnika je po procjeni 15 – 20 % manji od prije navedenog podatka u odnosu na popis stanovnika iz 1991. godine. Prema dosadašnjim razvojnim koncepcijama, a u odnosu na postojeće stanje izgrađenosti i planirana daljnja proširenja, vodoopskrbni sustavi se mogu razmatrati s podjelom na 5 zona i to: - vodoopskrbna zona “Daruvar” (zona 1) - vodoopskrbna zona “Grubišno Polje – Garešnica” (zona 2) - vodoopskrbna zona “Bjelovar” (zona 3) - vodoopskrbna zona “Čazma” (zona 4) - vodoopskrbna zona središnjeg područja Županije (zona 5) Vodoopskrbna zona “Daruvar” Vodoopskrbni sustav Daruvara Postojeći vodoopskrbni sustav temelji se na zahvatu vode Pakre (Bijela), koju je prethodno potrebno kondicionirati. Instalirani kapaciteti ovog vodovoda iznose oko Q=80 l/s. Voda se iz zahvata odvodi dijelom gravitacijom, a dijelom putem crpne stanice i tlačnog cjevovoda, te dalje, putem vodovodne mreže različitih dimenzija, korisnicima. Danas se putem ovog vodovodnog sustava opskrbljuje 89% ili 12.689 stanovnika, kao i znatan broj industrija. Ogranak za Bijelu, Pakrane, Sirač i Vrbovac uz pomoć novog vodozahvata i vodospreme snabdijeva ta naselja pitkom vodom.

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=