P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P L A N 4. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za Županiju i Državu _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje C-17 4.1.2. Poljoprivreda Osnovni cilj unapređenja poljodjelske proizvodnje je prijelaz s ekstenzivnog na intenzivni način proizvodnje, a u okviru održivog razvoja. Pri realizaciji ovog cilja potrebno je voditi računa o: - racionalnom korištenju poljoprivrednog tla, te smanjenju, a po mogućnosti onemogućavanju korištenja kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, - saniranju devastiranog poljodjelskog tla nakon eksploatacije, - usmjeravanju i poticanju proizvodnje zdrave hrane i na tržistu prepoznatljivih proizvoda, - unapređenju obiteljskog poljodjelskog i proizvodnog gospodarstva koje treba biti jedan od instrumenata zaustavljanja depopulacije ruralnih područja, - iskorištavanju postojećih obradivih površina i privođenju namjeni zapuštenih ili ratom degradiranih površina (minska polja), - usuglašavanju agrotehničkih aktivnosti sa zaštitom vodnog gospodarstva (vodocrpilišta, ribnjaci i dr.) i drugim relevantnim korisnicima prostora. Ovdje treba napomenuti, da je danas veći problem privođenja namjeni neobrađenog, a kvalitetnog poljodjelskog zemljišta, čija se površina iz godine u godinu povećava i prelazi iz obradivog u ostalo poljoprivredno tlo (uslijed nepostojanja stabilne poljoprivredne politike i nesigurnosti poljodjelske proizvodnje), nego opasnost od širenja građevinskog područja na poljoprivredno zemljište, jer je ovo potonje (građevinsko područje) izdašno dimenzionirano, a uslijed zamrle gospodarske, a time i investicione aktivnosti, nema ni potrebu ni tendenciju širenja izvan već zacrtanih okvira. 4.1.3. Obrtništvo i poduzetništvo Pod sektorom malog gospodarstva podrazumijeva se u ovom prikazu ukupno obrtništvo i malo poduzetništvo. Malo gospodarstvo na području Bjelovarsko-bilogorske županije ima veoma dugu tradiciju, pa je u vrijeme tranzicijskih promjena imalo veoma veliki utjecaj i na visinu GDP-a i stupanj zaposlenosti. U malom gospodarstvu je u razdoblju od 1991. – 1997. godine bilo zaposleno 12,7% zaposlenih, a kako se broj ukupno zaposlenih smanjio za 6.245 djelatnika, a broj zaposlenih u malom gospodarstvu povećao za 1.743 djelatnika, proizlazi da je malo gospodarstvo od posebne važnosti za novo zapošljavanje. Ekonomska tranzicija je za posljedicu imala povećanje nezaposlenosti u velikim gospodarskim subjektima u kojima je i bilo prisutno tzv. stanje ekonomskog viška. Jedan dio tih radnika prijelazom na tržišni gospodarski sustav osniva i zapošljava se u vlastitim obrtima, firmama i djelatnostima slobodne profesije. No, za konstatirati je da udio GDP-a malog gospodarstva nije adekvatan broju subjekata (malih poduzetnika). To ukazuje na to, da je struktura malog gospodarstvaa nepovoljna, da se njen suviše veliki procent nalazi u području neproizvodnih djelatnosti (trgovine i ugostiteljstva), a da poduzetnički subjekti zapošljavaju mali broj djelatnika (radi se o mikrofirmama sa jednim do dva djelatnika). Također je značajno, da je u razdoblju 1994. – 1997. godine smanjen broj zaposlenih u djelatnostima primarnog sektora za 80%. S obzirom na važnost primarnih resursa za razvoj Županije, ovakvo kretanje ukazuje na nepovoljna ekonomska obilježja malog gospodarstva, odnosno upućuje na zaključak da sektor malog gospodarstva nije dostigao zadovoljavajući stupanj razvoja. Osim relativno niskog doprinosa kretanju zaposlenosti i ostvarenoj vrijednosti proizvodnje, sadašnja sektorska struktura malog gospodarstva ocjenjuje se kao neefikasna (tablica), pa se budući razvoj ovog sektora mora temeljiti na kvalitativnim strukturnim promjenama.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=