P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e C I L J E V I 2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje B-6 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ Sadašnja demografska situacija i procesi izrazito loši na županijskom nivou, a katastrofalni na dobrom dijelu područja (po starosti stanovništva smo odmah do Ličko-senjske županije, a daleko iznad prosjeka Države) detaljno su analizirani u poglavlju A.2.1. Izrađene su i tri varijantne projekcije demografskih kretanja (s tim da vjerojatni gubici uslijed migracija nisu razmatrani). Kao optimistička ali ipak moguća (uz odgovarajuće vođenu populacijsku politiku) ocjenjena je varijanta 2. za koju bi trebalo postići opću stopu fertiliteta od cca 70 živorođene djece na 1000 žena u fertilnoj dobi u jednoj godini i za koju je karakteristično: - ukupni broj stanovnika Županije bi sa procjenjenih 137.500 st. 1996. godine blago rastao do 2001. godine (do cca 139.000 st.) nakon čega bi zbog nepovoljne početne dobne strukture blago opadao do 2021. godine (do cca 134.500 st.), te bi na kraju zbog sada već bitno popravljene dobne strukture polako počeo rasti, - na područjima s boljom dobnom strukturom broj stanovnika bi do 2011. godine porastao na cca 105% do 110% sadašnjeg, a nakon čega bi se porast malo usporio, zbog u to vrijeme relativno usporenog formiranja fertilnog kontigenta, te 2021. godine dosegao cca 107% do 112% sadašnjeg, - na područjima sa lošijom dobnom strukturom (čak 15 od 18 općina, odnosno 211 od 323) broj stanovnika bi naglo opadao sve do 2021. godine kada bi se usporio te oko 2036. godine ili kasnije zaustavio na cca 60% do 80% sadašnjeg. Međutim, ako na osnovu raspoloživih podataka (te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i drugim dokumentima zacrtanih smjerova migracijske politike) pretpostavimo vjerojatne utjecaje migracija, može se zaključiti: - obzirom na podjednake emigracije i imigracije, kretanje ukupnog broja stanovnika Županije bi otprilike odgovaralo gore opisanom, - na područjima s boljom dobnom strukturom koja su većinom imigracijska (gradska te jače i slabije urbanizirana) zbog izrazito veće imigracije od emigracije, broj stanovnika će rasti brže nego prirodno, te 2021. godine doseći cca 115% do 160% sadašnjeg, - na područjima s lošijom dobnom strukturom koja su većinom izrazito emigracijska (slabije urbanizirana i ruralna), broj stanovnika će opadati znatno brže nego prirodno, te do 2021. godine pasti na cca 30% do 90% sadašnjeg (ovisno o uspješnosti migracijske politike), tako da će mnoga manja naselja ostati praktički prazna ili čista staračka. Kako bi se opisana (optimistička) demografska kretanja i ostvarila, Država će morati hitno operacionalizirati mjere za demografske promjene definirane Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a podržane zakonima i nacionalnim programima (i osmisliti dodatne). Gledajući po naseljima može se gotovo sa sigurnošću ustvrditi da će najmanje 40-tak naselja koja su 1991. godine imala manje od 100 stanovnika 2021. godine ostati praktično prazna, a 70-tak naselja koja su imala 101-200 stanovnika 2021. godine će ostati gotovo prazna ili čisto staračka, te da ne postoji način da se isto spriječi. Za ostalih 20-tak naselja koja su 1991. godine imala manje od 100 stanovnika i 30-tak naselja koja su imala 101-200 stanovnika 2021., kao i za veći dio naselja sa više od 200 stanovnika još uvijek (uz odgovarajuće mjere) postoje realne šanse za njihov demografski oporavak i revitalizaciju. Pri tome treba naglasiti da pokušaj spašavanja izumirućih i staračkih naselja po svaku cijenu može dovesti upravo do suprotnog efekta, odnosno propadanja i onih naselja koja su imala realne šanse da opstanu, te na taj način osiguraju koliko-toliko zadovoljavajući raspored stanovništva, održanje i iskorištavanje postojećih prirodnih i drugih resursa.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=