P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e C I L J E V I 2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje B-7 Obzirom da nijedan grad u Županiji do sada nije dostigao fazu (nepoželjne) ekspanzije, te da im u stvari “manjka” stanovništva za stvarno preuzimanje Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske određene uloge, a da za sada pretjerano ne “isisavaju” okolna područja, ne treba spriječavati njihov daljnji rast (na procjenjenih cca 130% do 160% sadašnjeg stanovništva 2021. godine). Shodno svemu naprijed navedenom, Županija (i gradovi i općine) mora dokumentima prostornog uređenja (prvenstveno ovim Planom) i drugim mjerama osigurati potrebne prostorne uvijete, te preuzeti na sebe dio odgovornosti za definiranje i provođenje usmjeravane i kontrolirane preraspodjele stanovništva (i što bezbolnijeg rješavanja problema izumirućih i staračkih naselja), a u svrhu postizanja optimalnog rasporeda u funkciji maksimalnog mogućeg gospodarskog i svekolikog razvitka. Također, obzirom na već sada kritično niske gustoće naseljenosti pojedinih dijelova Županije, očigledna postaje i potreba za hitnim osmišljavanjem koncepcije razvitka područja sa manjim brojem stanovnika za što postoje relativno dobra iskustva nekih zemalja, ali što zahtjeva znatna sredstva i vrijeme, te angažman Države. Pri tome posebnu pažnju treba posvetiti prostorima u poglavlju A.5. prepoznatim kao područja sa vrlo velikim i velikim ograničenjima u razvoju u cjelini, te dodatno pojedinim problemskim područjima: - ratom zahvaćenim područjima, - ruralnom prostoru i selu, - područjima malih gustoća naseljenosti i negativnih demografskih gustoća,… 2.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE 1998. godine je Ekonomski fakultet u Rijeci za potrebe Bjelovarsko-bilogorske županije izradio Studiju o dugoročnom razvitku gospodarstva. Retrospektivnom analizom Studija je utvrdila slijedeće bitne odrednice: - Bjelovarsko-bilogorska županija zabilježila je dugoročne negativne razvojne tendencije. Županija je kontinuirano relativno zaostajala za razvojnim rezultatima u Hrvatskoj. Vrijednost proizvodnje u 1997. godini bila je 45,9% ostvarene u 1980. godini, odnosno samo 31,2% ostvarene u najpovoljnijoj 1987. godini. - Gospodarstvo Županije ima vrlo rigidnu strukturu. Dinamika njenih promjena bila je zadovoljavajuća u razdoblju 1980 – 1988. godine, a zatim slijedi usporavanje, a potom i zaokret u smjeru negativnih promjena, pa je udio industrije posljednjih godina manji nego li u 1980. godini. To ukazuje na loš odabir pravaca investiranja, ali i na neprilagodljivost tržnim promjenama. Udio uslužnih proizvodnih djelatnosti u bruto domaćem proizvodu je vrlo nizak (oko 30%), a nerazvijenost čitavog niza modernih uslužnih djelatnosti može biti značajna kočnica budućem razvitku. - Županija bilježi dugoročno smanjenje broja stanovnika i nakon procesa demografske tranzicije. U razdoblju od 1981.-1997. godine stanovništvo se smanjivalo po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,4% što je nepovoljnije od prosječnog kretanja u Hrvatskoj (-0,2%). Ona ima vrlo visoku stopu nezaposlenosti i nepovoljnu obrazovnu strukturu stanovništva s motrišta mogućnosti razvoja gospodarske strukture u kojoj bi se prešlo s klasičnih tehnologija na one koje zahtijevaju više razine znanja i istraživanja. Županija nema ustrojenih visokoškolskih niti znanstveno-istraživačkih institucija (od 1999. godine kreće rad Ekonomskog fakulteta Rijeka – područno odjeljenje Bjelovar). Iz svega navedenog slijedi da su ključna razvojna ograničenja u sferi ljudskog faktora.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=