P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e C I L J E V I 2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje B-24 Shodno svemu naprijed i u glavi A.3.6.2. navedenom bez Krajobrazne osnove Županije kao osnovne prostorno-planerske podloge bit će teško, ako ne i nemoguće odgovarajuće vrednovati krajobraze, odrediti i zaštititi najvrijednije, te osmisliti koncepciju integralne zaštite prostora Županije. Do njene izrade treba planirati zaštitu nekolicine evidentno vrednijih prostora (a koji nisu zaštićeni ili planirani za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti spomenika kulture), sanaciju uočenih devastacija, te nastojati planiranim zahvatima u prostoru što manje mijenjati krajobraz kako bi se očuvale lokalne posebnosti i vrijednosti, a pridržavajući se Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske relativno detaljno utvrđenih smjernica. 2.6. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA Prostornim planovima (bivših) općina evidentirane su za ono vrijeme relativno brojna i velika područja prostorne zaštite prirode. Međutim, kako gotovo ništa nije stvarno zaštićeno (osim jednog spomenika prirode i više šuma posebne namjene temeljem Zakona o šumama), a od izrade istih je prošlo već više od dvadeset godina, prije eventualnog evidentiranja ovim Planom i pokretanja postupka zaštite, treba provesti sveobuhvatnu revalorizaciju (naročito predloženih posebnih rezervata i zaštitnih šuma). Temeljem raspoloživih podataka i analiza izvršenih u poglavlju A.3.6.3. realno je za očekivati da bi se u svih osam kategorija prostorne zaštite u konačnici moglo obuhvatiti maksimalno 4% do 6% teritorija Županije, a da bi se eventualno približavanje Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske planiranoj zaštiti 16% teritorija moglo približiti zaštitom krajobraza. Trenutačno bi zbog uočenih procesa najhitnije bilo planirati i pokrenuti zaštitu pojedinih vrednijih primjera parkovne arhitekture i najugroženijih šaranskih ribnjaka. Kod spomenika kulturne baštine situacija je nešto povoljnija (bar što se tiče urbanih cjelina i pojedinačnih spomenika), a prioritet Plana bi trebao biti: - koliko je moguće (obzirom na dostupne podatke) zaštititi i odgovarajuće planirati daljnji razvoj Čazme, Garešnice, Grubišnog Polja i pojedinih ruralnih naselja ili dijelova naselja (iako su to više teme krajobrazne zaštite), - planirati odgovarajuću zaštitu nekih lokaliteta i spomenika Domovinskog rata, - uskladiti odredbe Plana sa eventualno redefiniranim odnosom prema spomenicima II. svjetskog rata.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=