P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e C I L J E V I 2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje B-23 Mrežu sportskih ustanova i objekata treba uspostaviti u smislu ravnomjernijeg pokrivanja cjelokupnog područja Županije zbog ujednačenog razvitka sportskih aktivnosti u svim gradovima i općinama. Naročito je potrebno planirati mrežu zatvorenih sportskih objekata zbog nedostatka prostora koji bi se mogli koristiti tijekom cijele godine, a ujedno bi se postojeće školske sportske dvorane oslobodile za izraženije sportske vanškolske aktivnosti učenika. Pri tom treba naglasiti nepostojanje ijednog zatvorenog plivačkog bazena na području Županije, te nedostatnost otvorenih bazena. Mreža sportskih objekata najrazvijenija je u Bjelovaru, ali ni tu nije zadovoljavajuća, naročito kod zatvorenih objekata, posebice školsko-sportskih dvorana. Potrebno je planirati izgradnju sportskih objekata za razvoj sportova koji su trenutno slabije izraženi ili uopće nisu razvijeni u postojećoj ponudi (npr. golf, plivanje, streličarstvo, konjički sport), a posebno dati prioritet onima koji mogu, vezani uz neki dodatni sadržaj, ponuditi širu paletu usluga: lječilišni, rekreacijski i lovno-rekreacijski turizam. Prirodni resursi Županije pružaju mogućnost znatnijeg razvoja rekreacijskih aktivnosti i odmora stanovništva, pa je potrebno unaprijediti i nadograditi sustav sportskih centara i izletišta, s posebnim naglaskom na neke sportske i rekreativne aktivnosti (npr. lov i ribolov). Pri planiranju prostora za smještaj sportskih i rekreacionih sadržaja izvan građevinskih područja potrebno je osim planiranja vezanog na sam sadržaj i lokaciju voditi računa i o zaštiti poljoprivrednog i šumskog zemljišta, te vodotokova i vodoprivrednih objekata odnosno drugih funkcionalnih uvjeta. 2.5. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI Na području Županije prisutna je možda više nego u drugim dijelovima Države raznolikost krajobraza, tako da praktički ne postoje dva prirodna ili kultivirana iole udaljenija krajobraza istih karakteristika, a što proizilazi iz činjenice da su tu zastupljeni: - dvije od 16 osnovnih krajobraznih jedinica Države, - tri od pet glavnih tipova krajobraza panonske makroregije, (krajobrazi ravnica i dolina, brdskih krajeva i nižih gorskih krajeva), - najmanje dva od četiri poljodjelska rajona (slavonska-ravničarska regija; zapadno slavonska podregija i srednjohrvatska brežuljkasta regija; bilogorsko-moslavačko-podravska podregija), - više glavnih vrsta šumskih krajobraza, - tri od tri tipa ruralnih naselja po genezi i veličini (planirana naselja, velika spontano nastala nizinska i mala spontano nastala), - tri od sedam regija tipološki karakterističnog predajnog graditeljstva (slavonsko-baranjskosrijemska, prigorsko-međimursko-podravska i posavsko-pokupsko-moslavačka), - dvije od četiri vrste pretežite upotrebe građevinskih materijala u predajnom graditeljstvu (kanat i drvo),… Međutim, temeljem raspoloživih podataka na vrijednostnoj ljestvici čak i najvredniji krajobrazi Županije su relativno nisko pozicionirani, tako da možemo govoriti o: - par vrlo vrijednih pojedinačnih krajobraznih prostora, - veći broj uobičajenih autohtonih krajolika. Ali na sreću i najoštećeniji krajobrazi Županije su relativno “solidni” tako da možemo govoriti o: - većem broju krajobraza sa vidljivim neusklađenim promjenama i manjem broju krajobraza sa velilkim neprijatnim izmjenama, - tek nekoliko ranjenih krajobraza narušenih odnosa, dok kaotičnih i izrazito odbijajućih krajobraza praktično i nema.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=