P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.3. Naselja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –15 okarakterizirati kao jače urbanizirana (što se samo djelomično može opravdati statističkim razlozima - razvijena prehrambena industrija). Seoskih naselja sa izrazito agrarnim karakterom u Županiji još uvijek ima čak 228 odnosno 70,5% i u njima živi 33,9% stanovništva. Ona nisu doživjela značajnije preobrazbe i u njima će procesi vjerojatno biti najizrazitiji, ali i najrazličitiji. Jedan relativno veliki dio će se tokom vremena jednostavno ugasiti, neka će se urbanizirati, a neka jačati svoj agrarni karakter uz adekvatnu modernizaciju života i rada u njima. Da je proces urbanizacije u Županiji još uvijek prilično izražen ukazuju i podaci da jedino gradska naselja imaju izrazit i stalan rast, a jače urbanizirana slabiji rast ili stagnaciju, dok se ukupno stanovništvo Županije još uvijek smanjuje, što je karakteristično za države i područja koja se nalaze u industrijskog fazi razvoja. U njima gradovi imaju naglašenu polarizacijsku ulogu, a porast stanovništva gradova je više posljedica preseljavanja selo-grad, a manje prirodnog prirasta. Takav tok urbanizacije i dalje će pojačavati probleme u ruralnim krajevima (depopulacija, starenje stanovništva,…), ali i u gradovima (nedostatak radnih mjesta, stanova,…). Ako proces urbanizacije analiziramo po područjima, možemo ih podijeliti u tri skupine različite po lokaciji i obliku te uzrocima i načinima urbanizacije: - prigradska urbanizirana područja Nastaju oko gradskih naselja zahvaljujući zapošljavanju stanovnika u gradu i dnevnim migracijama. Njihova veličina, broj i raspored ovise o funkciji rada u gradu, mogućnostima dnevnog migriranja, zatečenoj mreži naselja, socioekonomskim prilikama u okolici i dr. U Županiji to je pretežit tip urbaniziranih područja (Bjelovarsko, Daruvarsko, Čazmansko, Garešničko, te slabije Grubišno Poljsko). - međugradska urbanizirana područja Protežu se duž prometnica između dva ili više centara rada. Njihov razvoj omogućen je dnevnim migracijama zahvaljujući prometnim vezama. Za razliku od većeg dijela središnje Hrvatske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nije toliko izražen taj tip, osim uz ceste BjelovarZagreb i Čazma-Ivanić Grad, te slabije Grubišno Polje-Garešnica. Posebno čudi relativno slaba osovina Bjelovar-Daruvar (dva izrazito najjača centra rada Županije). - samostalna urbanizirana područja Razvila su se izvan gradskih područja, mahom oko manjih centara rada i čine ih obično nekoliko urbaniziranih naselja. U Županiji to su Siračko, Hercegovačko i Đulovačko, te slabije Novoračansko područje. Vezano na tipove urbaniziranih područja možemo govoriti i oblicima urbanizacije prostora, odnosno o centrima i osovinama urbanizacije, te analizirati njihov utjecaj na procese u okolnom ruralnom prostoru, a sa ciljem njihovog planiranja i usmjeravanja u poželjnim smjerovima. Obzirom na gore izneseno može se zaključiti da bi upravo bolje korištenje i jačanje osovina urbanizacije (naročito Bjelovar-Daruvar) i manjih centara rada moglo postati jedan od najvažnijih (i “najjeftinijih”) instrumenata usmjeravanja prostornog razvoja (ali jedino uz odgovarajuće planirano uređenje naselja).
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=