P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P O L A Z I Š T A 2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.3. Naselja _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje A –12 2.3.3. Mreža naselja Bjelovarsko-bilogorska županija je danas (kao i veći dio Hrvatska) područje malih naselja i disperzne naseljenosti. Županija je 1991. godine imala 323 naselja od toga 156 naselja do 200 stanovnika ili 48% (Hrvatska 51%), 269 naselja do 500 stanovnika ili 83% (Hrvatska 79%), te 301 naselja do 1000 stanovnika ili 93% (Hrvatska 91%). BROJ STANOVNIKA BROJ % U UKUPNOM UKUPNO % U UKUPNOM NASELJA NASELJA BROJU NASELJA STANOVNIKA BROJU STANOVNIKA 001-100 60 18,6% 3774 2,6% 101-200 96 29,7% 14138 9,8% 201-500 113 35,0% 35670 24,8% 501-1000 32 9,9% 20888 14,5% 1001-2000 16 5,0% 20203 14,0% Ukupno 317 98,1% 94673 65,7% Hrvatska 96,5% 41,1% 2001-5000 4 1,2% 12695 8,8% 5001-10000 1 0,3% 9748 6,8% 10001- 1 0,3% 26926 18,7% Ukupno 6 1,9% 49369 34,3% Hrvatska 3,5% 58,9% Sveukupno 323 100,0% 144042 100,0% Disperzna naseljeljenost otežavajuća je okolnost u uređenju prostora. Ona otežava izgradnju infrastrukture (prometnica, kanalizacije, vodovoda, plinovoda,…) kao i cjelokupnu organizaciju prostora, a jedan je od ekspulzivnih čimbenika daljnjih prostornih procesa. Ali sagledavši prostorni raspored naselja može se uočiti i njihov relativno nepovoljan raspored pa i “praznine” na određenim područjima: - gotovo nenaseljeni prostori (Papuk, Moslavina, dijelovi Bilogore), - prostori sa izrazito malim naseljima (Grad Čazma, Općina Kapela te ostali dijelovi Bilogore i pobrđa Papuka i Moslavačke gore), - prostori bez većih naselja (središnji dio ravnjaka i dolina Česme i Ilove). U takvim područjima “sustav središnjih naselja” ili “sustav razvojnih žarišta” je možda i najvažnija odrednica kvalitetnog prostornog uređenja, jer on artikulira sve prostore, podprostore i međuprostore, sve infrastrukturne i komunikacijske sustave. Njime se usmjerava i/ili kontrolira prostorna raspodjela stanovništva, potiče razvitak optimalne mreže naselja (dugogodišnjim sustavnim akcijama-usmjeravanjem gospodarskih djelatnosti i urbanotvornih funkcija) te podržava daljnji razvoj ostalih naselja (koja za to imaju nužne pretpostavke). 2.3.4. Sustav središnjih naselja - polazna sistematizacija Ako analiziramo sadašnju mrežu naselja sa ciljem prepoznavanja pojedinih naselja kao sadašnjih i potencijalnih središnjih naselja-žarišta razvitka (prigradska naselja se ne razmatraju), a temeljem kriterija postavljenih Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, možemo konstatirati da je u Županiji od ukupno 323 naselja moguće razlikovati i izdvojiti samo 32 naselja (10%) s uočljivim žarišnim funkcijama. Obzirom da su kriteriji već Strategijom prilagođeni Hrvatskim uvjetima (zemlja malih naselja), već nakon prve analize možemo reći da su na području Županije ustvari samo 2 prava razvojna središta (Bjelovar-veće regionalno središte i Daruvar-manje regionalno središte), 3 područna središta (Garešnica, Grubišno Polje i Čazma) i osam većih lokalnih središta, a ostala su u stvari manja lokalna središta (iako su sjedišta općina), odnosno prostori potencijalnog okupljanja i forsiranog planskog ulaganja.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=