ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE BJELOVARSKO - BILOGORSKE ŽUPANIJE IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU BJELOVARSKO - BILOGORSKE ŽUPANIJE 2009. - 2013. godine Bjelovar, ožujak 2014. godine
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. - _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije - REPUBLIKA HRVATSKA BJELOVARSKO - BILOGORSKA ŽUPANIJA IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU BJELOVARSKO - BILOGORSKE ŽUPANIJE 2009. - 2013. GODINE Izrađivač: ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE BJELOVARSKO - BILOGORSKE ŽUPANIJE Ravnatelj: SAŠA KRIŽ, dipl. ing. arh. Voditeljica izrade: VESNA BANOVIĆ, dipl. ing. arh. Stručni tim: VESNA BANOVIĆ, dipl. ing. arh. DRAGICA CVETKOVIĆ, dipl. ing. arh. GORAN KEPČIJA, mag. geog. SAŠA KRIŽ, dipl. ing. arh. DAMIR LIHTER, dipl. ing. građ. IGOR PAVIČIĆ, dipl. ing. šum. Bjelovar, ožujak 2013. godine
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. SADRŽAJ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije - S A D R Ž A J I. POLAZIŠTA 1. Osnova i ciljevi izrade Izvješća I - 1 2. Zakonodavno - institucionalni okvir I - 3 3. Osnovna prostorna obilježja I - 5 3.1. Prirodna i geografska obilježja I - 5 3.2. Upravno - teritorijalna podjela I - 6 3.3. Stanovništvo I - 8 3.4. Socijalno - gospodarska struktura I - 23 4. BBŽ u okviru prostornog uređenja RH I - 27 II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA RAZVOJA U PROSTORU 1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina II - 29 2. Sustav naselja II - 31 2.1. Naselja i prostorni / razvojni koridori II - 31 2.2. Sustav središnjih naselja II - 31 2.3. Prostor za razvoj naselja II - 34 2.4. Ruralni razvoj II - 41 2.5. Društvena infrastruktura II - 41 3. Gospodarske djelatnosti II - 45 3.1. Poljoprivreda II - 45 3.2. Šumarstvo II - 47 3.3. Ribarstvo II - 48 3.4. Vodnogospodarski sustavi II - 50 3.5. Proizvodnja, poduzetništvo, trgovina i obrt II - 63 3.6. Iskorištavanje mineralnih sirovina II - 64 3.7. Turizam II - 65 4. Opremljenost prostora infrastrukturom od značaja za BBŽ II - 69 4.1. Prometna infrastruktura II - 69 4.1.1. Cestovni promet II - 69 4.1.2. Željeznički promet II - 72 4.1.3. Zračni promet II - 74 4.1.4. Elektroničke komunikacije . II - 75 4.2. Energetski sustavi II - 76 4.2.1. Elektroenergetika II - 76 4.2.2. Cjevovodni promet II - 78 4.3. Opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda II - 79 4.3.1. Sustav vodoopskrbe II - 79 4.3.2. Sustav javne odvodnje i uređaji za pročišćavanje II - 84
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. SADRŽAJ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije - 4.4. Gospodarenje otpadom II - 87 5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja II - 91 5.1. Zaštićene prirodne vrijednosti II - 91 5.2. Zaštita i očuvanje okoliša II - 94 5.3. Zaštita i očuvanje kulturnih dobara II - 98 6. Obvezni prostorni pokazatelji II - 99 III. ANALIZA IZRADE I PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 1. Izrada dokumenata prostornog uređenja III - 107 1.1. Dokumenti prostornog uređenja - državne razine III - 107 1.2. Dokumenti prostornog uređenja - županijske razine III - 108 1.3. Dokumenti prostornog uređenja - JLS (gradova i općina) III - 109 1.3.1. Prostorni planovi uređenja općine ili grada III - 109 1.3.1. Ostali dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti III - 110 gradova i općina 1.4. Dokumenti prostornog uređenja u postupku izrade i donošenja III - 112 1.5. Informacijski sustav prostornog uređenja III - 112 2. Provedba dokumenata prostornog uređenja III - 115 2.1. Provedba Prostornog plana BBŽ III - 115 2.2. Nadzor dokumenata prostornog uređenja III - 115 2.3. Izdavanje akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja III - 115 2.4. Nezakonita gradnja III - 116 3. Dokumenti prostornog uređenja u odnosu na druge strateške, razvojne i programske dokumente od važnosti za BBŽ III - 119 4. Provedba zaključaka, smjernica i kriterija iz prethodnog Izvješća o stanju u prostoru BBŽ III - 121 4.1. Smjernice izrade novih dokumenata prostornog uređenja III - 121 4.2. Smjernice izrade izmjena i dopuna dokumenata prostornog uređenja III - 122 u nadležnosti županije 4.3. Smjernice, preporuke izrade studija i analiza u nadležnosti županije III - 122 4.4. Druge mjere od značaja za unapređenje stanja u prostoru III - 123 IV. PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI 1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg održivog razvoja u prostoru obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove IV - 127 2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja na razini BBŽ IV - 129 3. Prijedlog aktivnosti za unapređenje održivog razvoja u prostoru IV - 131
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. SADRŽAJ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije - V. IZVORI PODATAKA 1. Dokumentacija V - 1 1.1. Dokumenti prostornog uređenja V - 1 1.2. Studije V - 1 1.3. Ostali dokumenti V - 1
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije - I. POLAZIŠTA
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 1. Osnova i ciljevi izrade Izvješća _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 1 1. OSNOVA I CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA „Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. godine" (u daljnjem tekstu: Izvješće) izrađeno je temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine", broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), te Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru („Narodne novine", broj 117/12). Obzirom da je u vrijeme dovršavanja Izvješća već donesen „novi“ Zakon o prostornom uređenju, pri obradi pojedinih tema akceptirane su i posljedice primjene istoga. Stručni izrađivač Izvješća je Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije (u daljnjem tekstu: Zavod). Ovo je Izvješće o stanju u prostoru dokument kojim se Županijsku skupštinu i sva nadležna županijska tijela, kao i stručnu i širu javnost, izvješćuje o prostornom razvoju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u navedenom razdoblju. Izvješće sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu izrade i provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, te preporuke za unaprjeđenje održivog razvoja u prostoru s prijedlogom prioritetnih aktivnosti za naredno razdoblje. Svrha izrade Izvješća je dobivanje sveobuhvatnog pregleda prostornog razvoja i planiranja prostora Bjelovarsko-bilogorske županije sa sustavom prostornog uređenja. Cilj izrade Izvješća je predvidjeti prostorno razvojne trendove temeljene na postojećim uvjetima, prikazati instrumente prostornog planiranja, te učinkovite mjere što su ih nadležna tijela poduzela u proteklom razdoblju na svim razinama planiranja. Izvješće prioritetno prikazuje utvrđene probleme u prostoru, postojeća rješenja za poboljšanje stanja, te ukazuje na mogućnosti daljnjih usmjerenja prostornog razvoja, odnosno analizira stanja i promjene u prostoru koje nastaju pod utjecajem različitih društvenih procesa i imaju veći ili manji neposredan utjecaj na prostor. U okviru Izvješća ocjenjuje se učinkovitost planskih mjera za unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, daje se osnova za određivanje smjernica prostornog razvoja Bjelovarsko-bilogorske županije, te određuje potreba izmjene i dopune važećih i/ili izrade novih strateških dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) razine, kao i drugih dokumenata te razine. Ovim dokumentom nastojalo se dobiti cjelovitu, argumentiranu i objektivnu spoznaju o prostoru Bjelovarskobilogorske županije. Povezivanjem svijesti o vlastitom prostornom potencijalu s praktičnim djelovanjem u području zaštite i uređenja prostora treba snažnije poticati vrijednosti prostora Županije, te nastojati zaustaviti negativne pojave u njemu. Izvješće ukazuje i na nužnost korištenja informacijskog sustava prostornih pokazatelja i podataka za praćenje stanja u prostoru, te na važnost edukacije i informiranja stručne i najšire javnosti o području prostornog planiranja i urbanizma.
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 2. Zakonodavno - institucionalni okvir _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 3 2. ZAKONODAVNO - INSTITUCIONALNI OKVIR Odredbom članka 47. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine", broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) utvrđena je obveza izrade dokumenata praćenja stanja u prostoru, odnosno izvješća o stanju u prostoru na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za proteklo četverogodišnje razdoblje, a Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru („Narodne novine", broj 117/12 - u daljnjem tekstu „Pravilnik“) određen je sadržaj i obvezni prostorni pokazatelji izvješća o stanju u prostoru na svim razinama, te drugi zahtjevi u vezi s praćenjem stanja u području prostornog uređenja. Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske je dokument praćenja stanja u prostoru državne razine koji razmatra Hrvatski sabor, a izrađuje se u odnosu na Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje državne razine koji su od utjecaja na održiv razvoj u prostoru državne razine, prethodno izvješće o stanju u prostoru i dokumente prostornog uređenja do uključivo županijske razine. Prema navedenom Pravilniku, Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske izrađuje Hrvatski zavod za prostorni razvoj, a do njegove uspostave Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Zavod za prostorno planiranje, te se objavljuje u „Narodnim novinama". Posljednje, Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske za razdoblje 2008. - 2012. godine zastupnici Hrvatskoga sabora prihvatili su na 7. sjednici održanoj 22. veljače 2013. godine. Izvješće o stanju u prostoru županije odnosno Grada Zagreba je dokument praćenja stanja u prostoru područne (regionalne) razine koje razmatra predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, a izrađuje se u odnosu na Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje državne razine koji su od utjecaja na održiv razvoj u prostoru županije, odnosno Grada Zagreba, prethodno izvješće o stanju u prostoru, županijski prostorni plan i prostorne planove uređenja velikih gradova, gradova i općina, odnosno prostorni plan uređenja Grada Zagreba i dokumente prostornog uređenja Grada Zagreba. Također prema navedenom Pravilniku, izvješće na razini županije, odnosno Grada Zagreba, izrađuju zavodi za prostorno uređenje županija, odnosno Grada Zagreba, a objavljuje se u službenom glasilu područne (regionalne) samouprave. Izvješće o stanju u prostoru velikog grada, grada i općine je dokument praćenja stanja u prostoru lokalne razine koje razmatra predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a izrađuje se u odnosu na županijski prostorni plan, druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje županijske razine koji su od utjecaja na održiv razvoj u prostoru velikog grada, grada i općine, prethodno izvješće o stanju u prostoru i dokumente prostornoga uređenja velikoga grada, grada i općine. Prema Pravilniku, izvješće na razini velikog grada, grada i općine izrađuju upravna tijela velikog grada, grada i općine nadležna za prostorno uređenje, odnosno zavodi za prostorno uređenje velikog grada ukoliko su ustrojeni, a objavljuje se u službenom glasilu područne (regionalne) ili jedinica lokalne samouprave. Slijedom navedenog, Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije je dokument praćenja stanja u prostoru područne (regionalne) razine koji razmatra predstavničko tijelo Županije, odnosno Skupština Bjelovarsko-bilogorske županije, a izrađuje se u odnosu na Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje državne razine koji su od utjecaja na održiv razvoj u prostoru Bjelovarskobilogorske županije, prethodno Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije za razdoblje 2003.-2005. i Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije za razdoblje 2006.-2009. godine („Županijski glasnik“ Bjelovarsko-bilogorske županije, broj 14/06), Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije („Županijski glasnik“ Bjelovarsko-bilogorske županije, broj 2/01, 13/04 i 7/09) i prostorne planove velikog grada, gradova i općina. Ovo Izvješće također je obuhvatilo dokumente prostornog uređenja lokalne razine - generalne urbanističke planove, urbanističke planove uređenja i detaljne planove uređenja. Posljednji dokumenti praćenja stanja u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije izrađeni temeljem zakonske obveze su Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije za razdoblje 2003.-2005. godine i Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Bjelovarsko-
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 2. Zakonodavno - institucionalni okvir _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 4 bilogorske županije za razdoblje 2006.-2009. godine. Izrađeni su u skladu s tada važećim Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine", broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i usvojeni po Županijskoj skupštini. Stupanjem na snagu novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine", broj 76/07 i 38/09) ukida se obveza izrade i donošenja Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru i ostaje samo obveza izrade četverogodišnjeg izvješća o stanju u prostoru. Sukladno Prijelaznim i završnim odredbama Zakona, programi mjera doneseni prije stupanja na snagu Zakona ostali su na snazi do isteka razdoblja za koje su doneseni. Temeljem novog Zakona donesen je i Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru („Narodne novine", broj 114/10 i 141/10) kojim je utvrđena nova metodologija izrade, s točno određenim prostornim pokazateljima, razinom obrade, izvorima podataka i oblicima tabličnih i kartografskih prikaza. Ovaj je Pravilnik u listopadu 2012. godine, donošenjem novog Pravilnika, stavljen van snage. Posljednji važeći Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru („Narodne novine", broj 117/12), s kojim je usklađeno ovo Izvješće, donesen je u listopadu 2012. godine. U skladu s odredbama ovog Pravilnika, Zavod je zatražio dostavu aktualnih podataka o stanju u prostoru od nadležnih tijela i pravnih osoba te započeo izradu elaborata. Rezultat je ovo Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije, izrađeno za razdoblje od 2009. do 2013. godine, ali koje obuhvaća i znatno šire vremensko razdoblje - do posljednjeg „službenog" Izvješća usvojenog 2006. godine. Prema navedenom Pravilniku, izvješća na svim razinama izrađuju se u tekstualnom obliku, a pojedina tematska područja mogu se prema potrebi dodatno obrazložiti, argumentirati i prikazati tabličnim iskazom pokazatelja, te grafičkim i drugim prikazima. Odredbom članka 4. Pravilnika propisan je sadržaj Izvješća, prema kojem ono sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja, provedbe i trendova razvoja u prostoru, analizu provedbe dokumenata prostornoga uređenja i drugih dokumenata i prijedloge za unaprjeđenje razvoja s osnovnim preporukama za naredno razdoblje. Polazišta obuhvaćaju pregled osnova i ciljeva izrade Izvješća unutar zakonodavnog, institucionalnog i međunarodnog okvira za razdoblje za koje se Izvješće izrađuje, te osnovna prostorna obilježja Republike Hrvatske, županije, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina. Analiza i ocjena stanja obuhvaća prikaz ostvarenja osnovnih prostorno-planskih ciljeva, usmjerenja i određenja koja su sadržana u Strategiji i Programu prostornoga uređenja Republike Hrvatske, dokumentima prostornoga uređenja županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina, te ukazuje na trendove i usklađenost, odnosno nesklad u provedbi. Analiza provedbe dokumenata prostornoga uređenja i drugih dokumenata obuhvaća prikaz pokrivenosti područja dokumentima prostornoga uređenja, daje podatke o važećim dokumentima prostornoga uređenja i drugim strateškim, programskim i razvojnim dokumentima od važnosti za održiv razvoj u prostoru, ukazuje na osnove njihove provedbe, potrebu i učestalost njihove promjene, te daje osvrt na provođenje zaključaka, smjernica i preporuka iz prethodno usvojenog izvješća o stanju u prostoru. Prijedlozi za unaprjeđenje razvoja u prostoru s osnovnim preporukama za naredno razdoblje razrađuju se u cilju odlučivanja o daljnjem statusu strateških, programskih i planskih smjernica iz važećih dokumenata, odnosno o njihovom zadržavanju, ukidanju ili promjeni. Preporuke obuhvaćaju prijedlog potrebnih i prioritetnih aktivnosti u narednom razdoblju. Sukladno članku 9. Pravilnika, stručni izrađivač Izvješća je Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije. U izradi Izvješća koristili su se podaci iz dokumenata prostornog uređenja, službeno objavljeni i dostupni podaci nadležnih tijela i ustanova, te drugih pravnih osoba s javnim ovlastima određenih posebnim propisima, te podaci iz usvojenih i objavljenih pojedinih sektorskih strateških, razvojnih, planskih i provedbenih dokumenata, koji su od utjecaja na održiv razvoj prostora. Sudionici u izradi izvješća su nadležna državna tijela, tijela jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, javne ustanove i pravne osobe s javnim ovlastima određene posebnim propisima, koje obavljaju poslove od utjecaja na sadržaj izvješća.
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 5 3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA BBŽ 3.1. PRIRODNA I GEOGRAFSKA OBILJEŽJA Prostorno-funkcionalno gledano, Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu grupe Županija Središnje Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca. Međutim, obzirom na rubni položaj (prema grupi županija istočne Hrvatske), te smještaj upravo između najznačajnijih prometnih pravaca (Posavskog i Podravskog koridora, te poprečnih koridora Srednja Europa-Jadran i Podunavlje-Jadran), dijelom je ostala izvan interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja, a što je došlo do izražaja nakon prekida sekundarnih prometnih veza sjevera i juga Hrvatske preko Bosne i Hercegovine. Jedna je od dvije županije koje nemaju kopnenu granicu s nekom drugom državom, pa tako ni područja uz državnu granicu. Bjelovarsko-bilogorska županija graniči na sjeveru sa Koprivničkokriževačkom županijom, na sjeveroistoku sa Virovitičko-podravskom županijom, na jugoistoku sa Požeško-slavonskom županijom, na jugozapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom, na zapadu sa Zagrebačkom županijom. Kartografski prikaz: 3.1. - 1 - k Položaj BBŽ u RH Izvor podataka: dokumentacija ZPU BBŽ Sa površinom od 2.639,14 km2 jedna je od županija srednje veličine u Hrvatskoj. Na području županije, prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, živi 119.764 stanovnika. U Prostornom planu Bjelovarsko-bilogorske županije za površinu se koristi podatak od 2636,67 km2 koji je Državna geodetska uprava - Zavod za fotogrametriju krajem 1999. godine uskladio sa Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine", broj 10/97) i dotadašnjim izmjenama i dopunama istog zakona. Prema novom, važećem Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine", 86/06, 125/06-ispravak, 16/07-ispravak, 95/08-Odluka USRH, 46/10-ispravak i 145/10) granica Bjelovarsko-
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 6 bilogorske županije nije se mijenjala u odnosu na prethodno važeći zakon, ali je prema najnovijim, vjerojatno do sada i tehnički najpreciznijim, digitalnim podacima u grafičkom obliku za Bjelovarskobilogorsku županiju dobivenim od Državne geodetske uprave 2011. godine očitana površina za Županiju od 2639,14 km2. Bjelovarsko-bilogorska županija, prirodno-geografski gledano, pripada prostoru Panonske (i peripanonske) megaregije, najvećim dijelom makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske, a rubnim istočnim dijelom tangira i makroregiju Slavonskog gromadnog gorja. Obuhvaća prostor četiri karakteristične geografske cjeline: Bilogore (sjeverno i sjeveroistočno), rubnih masiva Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačke gore (jugozapadno), te pleistocenskih ravnjaka i dolina Česme i Ilove (zapadno, centralno i južno). U skladu s geomorfološkim, geološko – litološkim prilikama i u pedološkom pogledu moguće je na području Bjelovarsko-bilogorske županije izdvojiti nekoliko odvojenih reljefnih cjelina: - Planinsko područje (dijelovi Papuka i Moslavačke gore); - Bilogora s tercijarnim pribrežjem (podnožja i obronci Papuka i Moslavačke gore); - Pleistocenski ravnjak (područje između Bilogore, Moslavačke gore i Papuka); - Riječne i potočne doline i porječja (doline Česme, Ilove i ostalih manjih vodotoka). Gorski masivi su zapravo blokovi starog panonskog kopna koje je razlomljeno i njegovi dijelovi se vide u izoliranim gorjima ili su nazočni u velikim dubinama. Čazmanska i Ilovska nizina su otvorene prema Posavini kuda otječu i glavni riječni tokovi Česme i Ilove (Posavski sliv sa vododijelnicom – Bilogorom). Područje Bjelovarsko-bilogorske županije pripada, prema Köppenovoj klasifikaciji, klimi toplo umjerenog kišnog tipa (C) u kojem je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između –3oC i 18oC. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 220C (b). Padaline su podjednako raspoređene tijekom cijele godine (cf), s tim da manje količine padnu u hladnom dijelu godine (cfw). Tijekom godine su izražena dva maksimuma padalina – rano ljeto i kasna jesen, što se označuje oznakom (x). Potpuna definicija klimatskog tipa županije je Cfwbx. 3.2. UPRAVNO - TERITORIJALNA PODJELA BBŽ Bjelovarsko-bilogorska županija formirana je 29. prosinca 1992. godine donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” broj 90/92), a obuhvaćala je 2 grada i 15 općina. U proteklom razdoblju donesen je Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine" broj 86/06, 125/06, 16/07, 95/08-Odluka USRH, 46/10, 145/10 i 37/13), kojim je utvrđeno područje Bjelovarsko-bilogorske županije, gradovi i općine koji ulaze u njezin sastav, te obuhvat pripadajućih naselja. Bjelovarsko-bilogorska županija danas obuhvaća 5 gradova i 18 općina. Gradovi su Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica i Grubišno Polje, a općine Berek, Dežanovac, Đulovac, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac.
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 7 Kartografski prikaz: 3.2. - 1 - k Upravno - teritorijalna podjela BBŽ Izvor podataka: dokumentacija ZPU BBŽ
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 8 Tabela: 3.2. - 2 - t Osnovni podaci (naselja - stanovništvo - površine) 2011. u BBŽ GRAD NASELJA STANOVNIKA POVRŠINA OPĆINA BROJ % BROJ % KM2 % 1 Bjelovar 31 9,60% 40276 33,63% 187,75 6,96% 2 Čazma 36 11,15% 8077 6,74% 240,05 8,90% 3 Daruvar 9 2,79% 11633 9,71% 64,17 2,38% 4 Garešnica 23 7,12% 10472 8,74% 226,45 8,40% 5 Grubišno Polje 24 7,43% 6478 5,41% 265,38 9,84% Ukupno 123 38,08% 76936 64,24% 983,80 36,48% 1 Berek 13 4,02% 1443 1,20% 111,20 4,12% 2 Dežanovac 12 3,72% 2715 2,27% 102,54 3,80% 3 Đulovac 29 8,98% 3245 2,71% 187,57 6,96% 4 Hercegovac 5 1,55% 2383 1,99% 50,70 1,88% 5 Ivanska 13 4,02% 2911 2,43% 131,22 4,87% 6 Kapela 26 8,05% 2984 2,49% 104,12 3,86% 7 Končanica 9 2,79% 2360 1,97% 84,19 3,12% 8 Nova Rača 13 4,02% 3433 2,87% 93,24 3,46% 9 Rovišće 12 3,72% 4822 4,03% 78,71 2,92% 10 Severin 2 0,62% 877 0,73% 26,31 0,98% 11 Sirač 9 2,79% 2218 1,85% 145,38 5,39% 12 Šandrovac 7 2,17% 1776 1,48% 62,94 2,33% 13 Štefanje 9 2,79% 2030 1,70% 68,86 2,55% 14 Velika Pisanica 8 2,48% 1781 1,49% 82,20 3,05% 15 Velika Trnovitica 8 2,48% 1370 1,14% 60,78 2,25% 16 Veliki Grđevac 11 3,41% 2849 2,38% 169,53 6,29% 17 Veliko Trojstvo 11 3,41% 2741 2,29% 65,43 2,43% 18 Zrinski Topolovac 3 0,93% 890 0,74% 30,44 1,13% Ukupno 200 61,92% 42828 35,76% 1.655,34 61,38% Sveukupno 323 100,00% 119764 100,00% 2.639,14 100,00% Izvor podataka: Središnji registar prostornih jedinica, DGU i Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., DZS Gradovi i općine su izrazito različite po površini (Grad Grubišno Polje 265,38 km2,a Općina Severin 26,31 km2), broju naselja (Grad Čazma 36 naselja, a Općina Severin 2 naselja), broju stanovnika (Grad Bjelovar 40276 st., a Općina Severin 877 st.), te po prostorno razvojnim i resursnim značajkama. Sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije je grad Bjelovar. 3.3. STANOVNIŠTVO Demografska obilježja stanovništva važan su pokazatelj stanja u prostoru, bilo kao indikator procesa (gospodarskih, socijalnih, političkih...) koji se odvijaju u prostoru, bilo kao uzročnik potreba ponovnog vrednovanja prostorno-planskih mjera i rješenja. Bjelovarsko-bilogorska županija kao jedna od tri županije u Republici Hrvatskoj koje su u posljednjem međupopisnom razdoblju (2001. - 2011.) zabilježile najveći pad broja stanovnika, svakako u vrednovanju i planiranju prostora mora osobitu pozornost posvetiti kako kvantitativnim, tako i kvalitativnim demografskim podacima. Broj stanovnika i indeks kretanja broja stanovnika Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine Bjelovarsko-bilogorska županija imala je 119.764 stanovnika. U odnosu na popis iz 2001. godine, kada je broj stanovnika u županiji iznosio 133.084, to je smanjenje od 13.320 stanovnika, odnosno indeks međupopisne promjene iznosi 89,99. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prema popisu iz 2011. stanovalo je 2,79% populacije Republike Hrvatske, a prema broju stanovnika županija se nalazi na 15. mjestu.
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 9 Tabela: 3.3. - 1 - t Broj stanovnika i indeks kretanja broja stanovnika 2001. - 2011. po JLS u BBŽ1; JLS 2001. 2011. INDEKS 2011/2001. BJELOVAR 41.869 40.276 96,20 ČAZMA 8.895 8.077 90,80 DARUVAR 13.243 11.633 87,84 GAREŠNICA 11.630 10.472 90,04 GRUBIŠNO POLJE 7.523 6.478 86,11 BEREK 1.706 1.443 84,58 DEŽANOVAC 3.355 2.715 80,92 ĐULOVAC 3.640 3.245 89,15 HERCEGOVAC 2.791 2.383 85,38 IVANSKA 3.510 2.911 82,93 KAPELA 3.516 2.984 84,87 KONČANICA 2.824 2.360 83,57 NOVA RAČA 4.077 3.433 84,20 ROVIŠĆE 5.262 4.822 91,64 SEVERIN 1.038 877 84,49 SIRAČ 2.546 2.218 87,12 ŠANDROVAC 2.095 1.776 84,77 ŠTEFANJE 2.347 2.030 86,49 VELIKA PISANICA 2.151 1.781 82,80 VELIKA TRNOVITICA 1.661 1.370 82,48 VELIKI GRĐEVAC 3.313 2.849 85,99 VELIKO TROJSTVO 3.092 2.741 88,65 ZRINSKI TOPOLOVAC 1.000 890 89,00 ŽUPANIJA UKUPNO 133.084 119.764 89,99 REPUBLIKA HRVATSKA 4.437.460 4.284.889 9 Izvor podataka: Popisi stanovništva, kućanstava i stanova 2001. i 2011., DZS Prema popisu stanovništva 2011. godine, grad Bjelovar najbrojnija je jedinica lokalne samouprave sa 40.276 stanovnika, a slijede ga gradovi Daruvar s 11.633 i Garešnica s 10.472 stanovnika. Najmnogoljudnija općina je Rovišće s 4.822 stanovnika, te Nova Rača (3.433 stanovnika) i Đulovac (3.245 stanovnika). Općine s najmanje stanovnika su Severin sa 877 i Zrinski Topolovac sa 890 stanovnika. Svi gradovi i općine Bjelovarsko-bilogorske županije u međupopisnom razdoblju od 2001. do 2011. godine bilježe pad broja stanovnika. Prema relativnim pokazateljima najmanji pad bilježi grad Bjelovar, a najveći općina Dežanovac. Prema istim pokazateljima Bjelovarsko-bilogorska županija u istom razdoblju bilježi veću stopu pada broja stanovnika od Republike Hrvatske. U prethodnom međupopisnom razdoblju (od 1991. do 2001. godine) grad Čazma i općina Rovišće bilježili su povećanje broja stanovnika, ali su gradovi Daruvar i Grubišno polje te općine Sirač, Đulovac i Velika Pisanica bilježili znatno veću stopu smanjenja broja stanovnika nego u zadnjem razdoblju. 1 Podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001. U oba popisa korišten je koncept "uobičajenog mjesta stanovanja", ali je razlika što se u Popisu 2011. koristi i namjera odsutnosti/prisutnosti, a i što se osobe odsutne godinu dana ili dulje, a koje se vraćaju sezonski u mjesto stanovanja, ne uključuju u ukupan broj stanovnika, za razliku od Popisa 2001.
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 10 Tabela: 3.3. - 2 - t Kretanje indeksa međupopisne promjene broja stanovnika u BBŽ Izvor podataka: Naselja i stanovništvo RH 1857. - 2001. DZS i Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., DZS Kartografski prikaz: 3.3. - 3 - k Indeksi promjene broja stanovnika 2001./1991. po JLS u BBŽ Izvor podataka: Naselja i stanovništvo RH 1857. - 2001., DZS 80 90 100 110 120 130 INDEKS PROMJENE RH BBŽ
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 11 Kartografski prikaz: 3.3. - 4 - k Indeksi promjene broja stanovnika i 2011./2001. po JLS u BBŽ Izvor podataka: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., DZS Prirodno kretanje stanovništva i migracija Prirodno kretanje stanovništva razlika je rođenih i umrlih stanovnika na određenom prostoru u jedinici vremena. Osnovne su sastavnice prirodnog kretanja stanovništva rodnost i smrtnost, a njihova je razlika prirodni prirast. Na njega ne utječe samo djelovanje bioloških pojava, već važnu ulogu imaju i društveno-gospodarski, kulturni, psihološki i drugi čimbenici. Bjelovarsko-bilogorska županija imala je u razdoblju od 2001. do 2010. godine negativno prirodno kretanje stanovništva, odnosno prirodni pad od - 6.681 stanovnika. Razlika rođenih i umrlih stanovnika bila je negativna u svakoj godini spomenutog razdoblja. U tom razdoblju od jedinica lokalne samouprave jedinu pozitivnu bilancu ima općina Rovišće s vitalnim indeksom od 101,11, dok sve ostale bilježe negativnu prirodnu promjenu. Republika Hrvatska u tom razdoblju bilježi prirodni pad od - 95.047 stanovnika, a vitalni indeks za to razdoblje iznosi 81,50, dok Bjelovarsko-bilogorska županija u tom razdoblju ima vitalni indeks od 63,98 te je stoga lako zaključiti da prirodno kretanje stanovništva u županiji karakterizira znatno veći pad od prosjeka Hrvatske. Taj trend nastavljen je u 2011. i 2012. godini. U 2011. godini Bjelovarsko-bilogorska županija imala je prirodni pad od - 656 stanovnika i vitalni indeks od 62,05, dok je Republika Hrvatska imala vitalni indeks od 80,74. Od jedinica lokalne samouprave općine Đulovac i Rovišće imale su pozitivan prirodni prirast, a ostale općine i gradovi pad. U 2012. godini Bjelovarsko-bilogorska županija imala je prirodni pad od - 640 stanovnika i vitalni indeks od 63,88, a Republika Hrvatska vitalni indeks od 80,77. Pozitivan prirodni prirast imala je jedino općina Đulovac, a ostale jedinice lokalne samouprave negativan, odnosno prirodni pad.
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 12 Tabela: 3.3. - 5 -t Prirodno kretanje stanovništva u razdoblju 2001. - 2010. u BBŽ 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Rođeni 1.227 1.167 1.129 1.132 1.249 1.184 1.174 1.199 1.211 1.250 Umrli 1.857 1.872 1.958 1.843 1.866 1.799 1.866 1.821 1.892 1.814 Prirodni prirast -630 -705 -829 -711 -617 -615 -692 -622 -681 -564 Izvor podataka: Priopćenja 7.1.1., DZS Tabela: 3.3. - 6 - t Prirodno kretanje stanovništva i vitalni indeks u razdoblju 2001. - 2010. u JLS u BBŽ JLS Rođeni Umrli Prirast Vitalni indeks BJELOVAR 3.820 5.110 -1290 74,76 ČAZMA 832 1.315 -483 63,27 DARUVAR 1.047 1.550 -503 67,55 GAREŠNICA 1.018 1.544 -526 65,93 GRUBIŠNO POLJE 580 1.130 -550 51,33 BEREK 173 315 -142 54,92 DEŽANOVAC 298 521 -223 57,20 ĐULOVAC 466 490 -24 95,10 HERCEGOVAC 215 416 -201 51,68 IVANSKA 277 593 -316 46,71 KAPELA 307 645 -338 47,60 KONČANICA 207 440 -233 47,05 NOVA RAČA 345 655 -310 52,67 ROVIŠĆE 639 632 7 101,11 SEVERIN 82 171 -89 47,95 SIRAČ 227 381 -154 59,58 ŠANDROVAC 194 361 -167 53,74 ŠTEFANJE 206 416 -210 49,52 VELIKA PISANICA 173 370 -197 46,76 VELIKA TRNOVITICA 129 288 -159 44,79 VELIKI GRĐEVAC 278 572 -294 48,60 VELIKO TROJSTVO 245 496 -251 49,40 ZRINSKI TOPOLOVAC 110 138 -28 79,71 Izvor podataka: Priopćenja 7.1.1., DZS Druga komponenta koja, zajedno s prirodnim kretanjem stanovništva, čini ukupnu promjenu broja stanovnika na nekom području u određenom vremenskom razdoblju je migracija. Pod migracijom ili seljenjem podrazumijevaju se sve promjene stalnog boravka, bilo da je riječ o preseljenju trajne ili privremene naravi na manju ili veću udaljenost unutar ili preko državnih granica2. 2 Prema Državnom zavodu za statistiku, kriteriji za migraciju su prijava i odjava prebivališta, a izvor tih podataka Ministarstvo unutarnjih poslova.
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 13 Ukupna promjena broja stanovnika nekog područja uvjetovana je dvjema odrednicama: prirodnim kretanjem i migracijskom bilancom. Prirodno kretanje, kao što je već ranije objašnjeno, razlika je rođenog i umrlog stanovništva, a migracijska bilanca razlika doseljenog i odseljenog stanovništva. Dakle, migracijska bilanca može se dobiti i razlikom međupopisne promjene broja stanovnika i prirodnog prirasta. Isto tako, Državni zavod za statistiku u Republici Hrvatskoj od 2002. godine izdaje godišnja priopćenja o migraciji stanovništva na razini županija. Kod izravne usporedbe podataka o prirodnom, prostornom i ukupnom kretanju stanovništva velik problem čini razlika u vremenskim intervalima. Popisi stanovništva odnose se na jedan "kritični" trenutak, a godišnje publikacije na razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca neke godine. Tako zadnje međupopisno razdoblje obuhvaća vremenski interval između dva "kritična" trenutka, odnosno od ponoći između 31. ožujka i 01. travnja 2001. godine do ponoći između 31. ožujka i 1. travnja 2011. godine. S druge strane, podatke o prirodnom i prostornom kretanju nije moguće prikupiti za ovo spomenuto razdoblje, već je "najsličniji" vremenski interval od 1. siječnja 2001. do 1. siječnja 2011. godine3. Drugi je problem kod spomenutog međupopisnog razdoblja što se migracija u Republici Hrvatskoj na razini županija službeno analizira i objavljuje početno s 2002. godinom, pa tako nije moguće napraviti migracijsku bilancu za razdoblje od 2001. do 2011. godine. Ipak, migracija u ovom radu bit će prikazana, i to koristeći dvije različite metode. Prva je razlika međupopisne promjene ukupnog broja stanovnika i prirodnog kretanja, iako se ta razdoblja ne podudaraju u potpunosti, kao što je već ranije opisano. Bjelovarsko-bilogorska županija prema popisu stanovništva 2011. godine imala je 13.320 stanovnika manje nego 2001. godine, a prema prirodnoj promjeni u razdoblju od početka 2001. do kraja 2010. umrlo je 6.681 osoba više nego što je rođeno. Iz toga proizlazi da je migracijska bilanca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u razdoblju od 2001. do 2011. godine negativna, preciznije da se 6.639 stanovnika više iselilo nego što se doselilo u županiju. Druga metoda prikaza migracija je prikaz razdoblja od 1. siječnja 2002. do 31. prosinca 2011. godine, prema godišnjim priopćenjima. Za svaku godinu ovog razdoblja karakteristična je negativna migracijska bilanca, te ona za cijelo razdoblje iznosi -4.335 osoba. Broj godišnje doseljenih osoba kroz ovo razdoblje polagano se smanjuje, dok broj godišnje odseljenih osoba ostaje na približno jednakim vrijednostima. Tabela: 3.3. - 7 - t Migracije stanovništva 2002. - 2011. na području BBŽ Ukupno 2002.- 2011. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Doseljeni 8511 1095 1024 909 834 868 859 889 738 591 704 Odseljeni 12846 1327 1314 1297 1259 1296 1382 1160 1100 1236 1475 Migracijska bilanca -4335 -232 -290 -388 -425 -428 -523 -271 -362 -645 -771 Izvor podataka: Priopćenja 7.1.2., DZS Dobno-spolna struktura Sastavi stanovništva prema spolu i dobi čine biološki sastav stanovništva. Iako je biološki sastav izravno uvjetovan prirodnim kretanjem stanovništva, u njemu se ogledaju brojni društveni i gospodarski procesi. Iz sastava prema dobi i spolu očitavaju se proizlaze ključni kontingenti stanovništva za biološku reprodukciju i formiranje radne snage te starosni i brojni drugi pokazatelji. Od ukupno 119.764 stanovnika na području Bjelovarsko-bilogorske županije 51,46%, odnosno 61.631, čine žene, a 48,54% muškarci, odnosno 58.133. Na razini Republike Hrvatske vrlo je sličan omjer, sa 51,78% žena i 48,22% muškaraca. Općine Đulovac i Velika Trnovitica imaju najmanji udio žena u ukupnom stanovništvu, 48,07% i 48,98%, a gradovi Bjelovar i Daruvar najveći s 52,36% i 52,14%. Promatrano kroz velike dobne skupine, u skupini mladog stanovništva (do 19 godina starosti) 3 Ovako je razlika između intervala podataka popisa i priopćenja 3 mjeseca, odnosno 90 dana, a kada bi se prema godišnjim priopćenjima uzeo interval od 2002. do 2011. godine, tada bi razlika iznosila 9 mjeseci, odnosno 275 dana.
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 14 Bjelovarsko-bilogorske županije ima više muškog stanovništva nego ženskog (51,76%-48,24%), u skupini zrelog približno isto tako (51,32%-48,68%), dok u skupini stanovništva starijeg od 60 godina ima znatno manje muškog (39,70%-60,30%). Tabela: 3.3. - 8 - t Dobno spolna struktura stanovništva Izvor podataka: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., DZS Dobna struktura jedan je od najvažnijih pokazatelja vitalnosti i potencijala stanovništva. Prema popisu stanovništva Bjelovarsko-bilogorska županija imala je 2011. godine prosječnu starost od 42 godine, što je malo iznad prosjeka Republike Hrvatske (41,7 godina). Najmlađe stanovništvo imaju općine Đulovac i Rovišće, s prosječnom starosti od 37,1 i 38,3 godina, a najstarije općine Končanica i Velika Pisanica s prosječnom starosti od 45 i 44,4 godine. Indeks starenja (broj starih stanovnika na 100 mladih) za Bjelovarsko-bilogorsku županiju 2011. godine iznosio je 114,9, dok je za cijelu Hrvatsku iznosio 115, dakle gotovo jednako4. Najmanju vrijednost indeksa starenja imaju općine Đulovac i Rovišće, 66,5 i 77,3, a najveću općine Končanica i Severin, s vrijednostima 165,2 i 145,5. Tabela: 3.3. - 9 - t Dobna struktura stanovništva 2001. i 2011 u BBŽ i RH Mlado (0-19) Zrelo (20-59) Staro (60+) 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. Bjelovarsko-bilogorska županija 23,92 % 21,55 % 52,70 % 53,70 % 23,38 % 24,75 % Republika Hrvatska 23,74 % 20,92 % 54,73 % 55,01 % 21,53 % 24,07 % Izvor podataka: Popisi stanovništva, kućanstava i stanova 2001. i 2011., DZS 4 Prema Nejašmiću (2005.) kritičnom vrijednošću indeksa starenja smatra se 40 (starih na 100 mladih stanovnika), a sve preko toga smatra se starim stanovništvom. Dakle, Bjelovarsko-bilogorska županija, kao i Republika Hrvatska u cjelini imaju izrazito staro stanovništvo prema ovom pokazatelju.
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 15 Tabela: 3.3. - 10 - t Prosječna dob stanovništva i indeks starenja u BBŽ 2011. JLS Mlado (0-19) (%) Zrelo (20-59) (%) Staro (60+) (%) Prosječna starost Indeks starenja BJELOVAR 21,24 54,92 23,85 41,7 112,3 ČAZMA 21,31 54,03 24,66 42,2 115,7 DARUVAR 19,80 54,25 25,95 43,0 131,1 GAREŠNICA 21,47 55,98 22,56 41,4 105,1 GRUBIŠNO POLJE 20,42 52,70 26,88 43,3 131,6 BEREK 22,52 51,00 26,47 42,4 117,5 DEŽANOVAC 22,21 51,53 26,26 42,3 118,2 ĐULOVAC 31,65 47,30 21,05 37,1 66,5 HERCEGOVAC 20,90 53,55 25,56 42,8 122,3 IVANSKA 21,50 50,94 27,55 43,3 128,1 KAPELA 22,05 51,78 26,17 42,1 118,7 KONČANICA 17,54 53,47 28,98 45,0 165,2 NOVA RAČA 21,64 53,74 24,61 42,1 113,7 ROVIŠĆE 26,79 52,49 20,72 38,3 77,3 SEVERIN 19,38 52,79 27,82 43,6 145,5 SIRAČ 19,39 53,79 26,83 43,8 138,4 ŠANDROVAC 22,80 51,75 25,45 41,6 111,6 ŠTEFANJE 22,61 50,30 27,09 42,6 119,8 VELIKA PISANICA 20,94 48,74 30,32 44,4 144,8 VELIKA TRNOVITICA 21,90 53,58 24,53 42,1 112,0 VELIKI GRĐEVAC 21,17 52,54 26,29 42,8 124,2 VELIKO TROJSTVO 19,19 53,70 27,11 44,0 141,3 ZRINSKI TOPOLOVAC 23,48 51,69 24,83 41,1 105,7 ŽUPANIJA UKUPNO 21,55 53,70 24,75 42,0 114,9 Izvor podataka: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, DZS Projekcija kretanja stanovništva od 2011. do 2041. godine Predviđanja budućeg demografskog razvoja prostora izuzetno su važna komponenta u planiranju društveno-gospodarskog razvoja. U užem smislu, projekcija se može definirati kao prikaz hipotetičnog kretanja broja (i sastava) stanovništva za neko buduće razdoblje, utemeljen na eksplicitnim pretpostavkama nastavka demografskih trendova iz prošlosti. Potrebno je istaknuti da projekcije, kao ni ostale metode i tehnike koje upućuju na buduće kretanje broja stanovnika, ne daju posve pouzdan odgovor o budućnosti populacije. Ipak, sigurno je da uspješnost prognoze uvelike ovisi o poznavanju prostornih (regionalnih) značajki i odnosa te o prihvaćanju svih relevantnih čimbenika. Pouzdanost projekcija obično je uvjetovana veličinom populacije i promatranog područja, pa tako u pravilu ispada da su najtočnije prognoze na državnoj razini, zatim na makroregionalnoj, te najmanje točne na razini manjih područja, primjerice naselja. Osnovni razlog tome je što su manje populacije više podložne utjecajima gospodarskih i mnogih drugih čimbenika. Također, kada se radi o budućem demografskom razvitku, obično se razlikuju pojmovi projekcija, perspektiva i prognoza5. Demografska 5 Iako neki stručnjaci u spomenutom kontekstu koriste i pojam procjena, Nejašmić (2005.) smatra da taj pojam nije preporučljivo koristiti jer on označava određivanje, odnosno utvrđivanje vrijednosti nečega, pa se tako spomenuti pojam može koristiti za prošlost i sadašnjost, ali ne i za budućnost. Tako se u demografskim analizama pojam procjena koristi prilikom utvrđivanja broja stanovnika u godinama između dvaju popisa, ili za razdoblje od posljednjeg popisa do danas.
Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 16 projekcija na temelju istraživanja i ozbiljnih hipoteza metodom proračuna pokazuje kakav će biti budući razvitak stanovništva, demografska perspektiva temelji se na izboru vjerojatnih pretpostavki, a demografska prognoza razumijeva izbor jedne hipoteze koja se u trenutku izrade proračuna čini vjerojatnom (Nejašmić, 2005). Može se reći da je projekcija najširi pojam koji obuhvaća i druga dva, te će se kao takav koristiti i u ovom radu. Izbor metoda u izradi demografskih projekcija ovisi ponajprije o sljedećim čimbenicima: veličini populacije, tipu stanovništva (migracijski "zatvorenom" i "otvorenom"), razdoblju projekcije (kratkoročne, srednjoročne i dugoročne), o tome jeli posrijedi ukupno stanovništvo ili njegovi dijelovi, te o potrebnom stupnju pouzdanosti. U izradi projekcija najčešće se rabe dvije skupine metoda: "matematičke" i "analitičke"6. Matematičke metode temelje se na kretanju ukupnog broja stanovnika u prošlosti i osnovni su im izvor podataka popisi stanovništva (podaci dvaju ili više popisa). S obzirom da ove metode ne uključuju utjecaje bioloških, društveno-gospodarskih i psiholoških čimbenika, najčešće nisu dovoljno precizne za dugoročne projekcije (više od 10 godina), ali kod kratkoročnih i srednjoročnih projekcija obično daju precizne rezultate. Najčešće se koriste aritmetički, geometrijski, eksponencijalni i logistički model progresije. Analitičke metode temelje se na proučavanju dotadašnjih promjena i iznošenju hipoteza o budućim promjenama komponenata stanovništva – rodnosti, smrtnosti i migracije. Uglavnom se temelje na sljedećim elementima: podacima o sastavu stanovništva prema spolu i dobi iz posljednjeg popisa stanovništva, longitudinalnim sintetičkim pokazateljima o starenju stanovništva, podacima o višedesetljetnom prirodnom kretanju (posebice stopama fertiliteta), hipotezi (ili autorskoj prognozi) kretanja stope fertiliteta, stopama doživljenja te podrobnim analizama i studijama razmatranog područja/populacije (Nejašmić, 2005). Teškoće u izboru metode projiciranja demografskih resursa područja unutar države mnogo su veće nego pri projekciji stanovništva države u cjelini, te obično imaju neka ograničenja: - izbor treba ograničiti na one metode koje se primjenjuju u slučaju tzv. otvorene populacije (čiji rast ovisi i o mehaničkim komponentama , odnosno imigraciji i emigraciji), te je uz to važno spomenuti da nedemografski čimbenici, posebice gospodarski, jače utječu na promjene demografskih resursa što je prostorna jedinica manja; - dolaze u obzir samo one projekcije koje se mogu primijeniti na različite kontingente stanovništva; - projekcije stanovništva moraju uzeti u obzir i međupopisne promjene u administrativno - teritorijalnim podjelama i/ili u klasifikacijama ruralnih/urbanih naselja; - projekcije treba raditi za kraća razdoblja od onih za stanovništvo cijele države (populacijski trendovi su nepravilniji, a procjene su nepouzdanije što je manje stanovništvo), što upućuje na potrebu čestih revizija projekcija za manja geografska područja (Nejašmić, 2005). U ovom radu korištena je analitička, odnosno kohortno-komponentna metoda projekcije. Projekcija je izrađena za razdoblje od 2011. do 2031. godine, pri čemu su polazni podaci za 2011. godinu prikupljeni iz popisa stanovništva. Vremenski interval projekcije bio je razdoblje od 5 godina, pa je tako projekcija izrađena za 2016., 2021., 2026., 2031., 2036. i 2041. godinu. U projekciju su uključene komponente prirodnog i prostornog kretanja stanovništva. Komponenta prostornog kretanja prikazana je kroz unutarnju međužupanijsku i vanjsku migracijsku bilancu. S obzirom da je migracija najteže predvidiva komponenta koja ovisi o brojnim drugim čimbenicima, a u ovom slučaju se još radi o "otvorenom" području koje nije omeđeno granicama, odabrane su postojeće vrijednosti unutarnje međužupanijske i vanjske migracije u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u razdoblju od početka 2006. do kraja 2010. godine, te su njihove relativne vrijednosti korištene u sljedećim petogodišnjim razdobljima. Dakle, zbog male predvidivosti i pouzdanosti nije izrađena nikakva dinamička stopa migracije (koja se mijenja kroz vrijeme), već su korištene fiksne vrijednosti zadnjeg postojećeg razdoblja. Migracija stanovništva s drugim županijama zahvaća veći broj i udio stanovnika Bjelovarsko-bilogorske županije od migracije s drugim državama. U petogodišnjem razdoblju od 2006. do 2010. godine, u odnosu na broj stanovnika Bjelovarskobilogorske županije na početku razdoblja7, iz drugih županija doselilo se 2,46% (3144 st.), a u druge 6 Za analitičke se još koriste nazivi komponentne i kohortno-komponentne. 7 Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku u Statističkom ljetopisu 2008., Bjelovarsko-bilogorska županija 2006. godine imala je 127.800 stanovnika, od čega 61900 muškaraca i 65900 žena.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=