Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA RAZVOJA U PROSTORU 3. Gospodarske djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 48 Prema podacima Uprave šuma podružnice Bjelovar iz 2013. godine šume različitih vrsta sa neobraslim i neplodnim šumskim zemljištima zauzimaju 97 013,03 ha što je 37% površine Bjelovarsko-bilogorske županije. Tabela: 3.2. - 2 - t Šumsko zemljište obuhvaćeno osnovama gospodarenja OBRASLOŠUMSKO NEOBRASLOŠUMSKO ZEMLJIŠTE ( ha ) NEPLODNOŠUMSKO UKUPNOŠUMSKO ZEMLJIŠTE ( ha ) proizvodno neproizvodno ZEMLJIŠTE ( ha ) ZEMLJIŠTE ( ha ) 92 460,38 1 696,43 1 591,37 1 381,59 97 013,03 Izvor podataka: Hrvatske šume, Uprava šuma podružnice Bjelovar Podatak o površini šumskog zemljišta Uprave šuma podružnice Bjelovar vrlo se malo razlikuje od prostornoplanerskog (96 164,55 ha) koji je izračunat drugom metodologijom a izražen u Tablici 2.3. - 4 - t Struktura poljoprivrednih, šumskih, vodnih i drugih površina po JLS u BBŽ. Hrvatske šume d.o.o. gospodare šumama u državnom vlasništvu, a koje čine veći dio šuma ovog prostora. FSC certifikat međunarodne nevladine organizacije dodijeljen šumama u državnom vlasništvu potvrđuje da se njima gospodari organizirano na gospodarski održiv način, poštujući pritom biološku i društvenu funkciju šume te uvažavajući interese svih zainteresiranih skupina, što znači da se šumama i šumskim zemljištem gospodari po načelu o trajnosti gospodarenja, u šumama se održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal u svrhu što kvalitetnijeg ispunjavanja gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šuma, odnosno općekorisnih funkcija šuma na lokalnoj i globalnoj razini. Šume u privatnom vlasništvu su većinom rascjepkani šumski posjedi manje veličine. Vlasnici privatnih šuma u najvećem broju slučajeva pripadaju starijoj populaciji seoskog stanovništva, mnogi ne vode brigu o svom šumskom posjedu, ili više nemaju prebivalište u mjestu gdje im je šuma. Prema namjeni šume mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Gospodarske šume koriste se prije svega za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda. Zaštitne šume služe kao zaštita vodenih tokova, naselja i drugih gospodarskih objekata od erozije i ostalih vremenskih nepogoda. Šume s posebnom namjenom su šumske površine koje su registrirane kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena, zatim šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi i potrebama obrane te šume koje se koriste za odmor i rekreaciju. Šume su na području Županije najvećim dijelom gospodarske šume, a ima samo približno 0,39% zaštitnih šuma i šuma posebne namjene (iako u stvari najveći dio šuma iznad 160 m nadmorske visine ima i zaštitnu funkciju obzirom da se radi o pretežito nestabilnim terenima sa velikim brojem aktivnih i potencijalnih klizišta te eroziji izloženih područja). Prostornim planom Bjelovarskobilogorske županije predviđeno je njihovo povećanje na približno 0,5%. 3.3. RIBARSTVO Ribnjaci su prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 39/13) poljoprivredno zemljište. Ribnjaci su proizvodni objekti koji su okruženi prirodnim ili umjetnim nasipima i hidrotehničkim objektima (upusti, ispusti, dovodno-odvodni kanali, izlovne jame i sl.) pomoću kojih se obavlja manipulacija vodom, ovisno o proizvodno-tehnološkim potrebama. Uzgoj slatkovodnih vrsta riba (slatkovodna akvakultura) u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji obavlja se kao uzgoj toplovodnih vrsta (ciprinidnih, šaranskih). Šaran (Cyprinus carpio) je osnovna uzgojna vrsta u monokulturi, dok se u polikulturi uzgaja s drugim vrstama riba, najčešće amurom (Ctenopharyngodon idella), bijelim glavašom (tolstolobik-Hipophthalmichthys molitrix), somom (Silurus glanis), smuđem (Stizosteidonlucioperca) štukum (Esox lucius) i linjakom (Tinca tinca). Proizvodnja je većinom poluintenzivna, a proizvodni ciklus traje u pravilu 3 godine.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=