Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA RAZVOJA U PROSTORU 3. Gospodarske djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 61 Korištenje voda za sport i rekreaciju Na području Bjelovarsko-bilogorske županije za potrebe sportsko–rekreativnih ribolovnih aktivnosti iskopano je i uređeno 40 ribnjaka. Ribnjacima momentalno gospodare 32 sportsko– ribolovna društva i udruge. Površina koju ti ribnjaci zauzimaju je oko 50 ha. Usprkos bogatstvu velikim ribnjačkim površinama, zapuštenim i gospodarski iskorištenim kao ribogojilišta, manjim ribnjacima izgrađenim za sportsko-ribolovnu namjenu i rijekama Česmom i Ilovom s pritocima, osjeća nedostatak raznolikosti sportsko-rekreacijskih sadržaja vezanih uz korištenje voda. Zaštita voda Zaštita voda provodi se na temelju Zakona o vodama i niza ostalih propisa iz područja zaštite voda od onečišćenja, uz uvažavanje i drugih zakona, propisa i dokumenata, kao i potpisanih međunarodnih sporazuma. Poslovi zaštite voda namjenski se financiraju iz naknade za zaštitu voda, koja se plaća prema količini ispuštene otpadne vode i stupnju utjecaja na pogoršanje kakvoće i uporabljivosti vode. Jedna od najdjelotvornijih mjera zaštite vode jest ekonomska mjera, odnosno primjena načela "onečišćivač plaća''. Temeljem Zakona o vodama i posebnih propisa određena su zaštićena područja na kojima je radi zaštite voda i vodnog okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštita voda. Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine", broj 130/12) ranjivih na nitrate, ranjiva područja proglašena su na slivovima vodnih tijela opterećenih nitratima poljoprivrednog porijekla. Gradovi i općine na području Bjelovarsko-bilogorske županije ne nalaze se unutar ranjivih područja. U skladu s Odlukom o određivanju osjetljivih područja ("Narodne novine", broj 81/10), vodno područje rijeke Dunav, odnosno područje Bjelovarsko-bilogorske županije, u cijelosti je određeno kao sliv osjetljivog područja. Osjetljiva područja su područja na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda od propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (II ili III stupanj pročišćavanja otpadnih voda ovisno o veličini aglomeracije). Zaštita od štetnog djelovanja voda Upravljanje rizicima od štetnog djelovanja voda obuhvaća: - izradu planova obrane od poplava, - provedbu redovite i izvanredne obrane od poplava, provedbu obrane od leda na vodotocima, - provedbu ograničenja prava vlasnika i drugih posjednika zemljišta, - uređenje voda, zaštitu od erozija i bujica i osnovnu melioracijsku odvodnju. Za vodno područje i po potrebi za dijelove vodnog područja i podslivove, na osnovi karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava, Hrvatske vode donose planove upravljanja rizicima od poplava. Planovi sadrže: ciljeve upravljanja rizicima od poplava, mjere za ostvarenje tih ciljeva, uključujući preventivne mjere, zaštitu, pripravnost, prognozu poplava i sustave za obavještavanje i upozoravanje. Plan upravljanja rizicima od poplava sastavni je dio Plana upravljanja vodnim područjima. Za potrebe operativnoga upravljanja rizicima od poplava Vlada Republike Hrvatske donosi Državni plan obrane od poplava („Narodne novine“, broj 84/10). Obrana od poplava provodi se po vodnim područjima, branjenim područjima, sektorima i dionicama. Državni plan obrane od poplava sadrži: ciljeve upravljanja rizicima od poplava, teritorijalne jedinice za obranu od poplava, nositelje obrane od poplava, stadije obrane od poplava, mjere obrane od poplava, uključivo i preventivne mjere, odredbe o sadržaju provedbenih planova obrane od poplava
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=