Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA RAZVOJA U PROSTORU 3. Gospodarske djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 46 proizvodnju. Vodoprivrednim studijama su analizirane i preporučivane daljnje melioracije, ali iste ovim Planom nisu planirane obzirom na diskutabilnu potrebu i rentabilnost, kao ni komasacije i preparcelacije čiju potrebu i prioritete treba utvrditi posebnim elaboratom. Prenamjena je predviđena samo zbog potrebe izgradnje nove infrastrukture. Najveći dio poljoprivrednog tla Županije, odnosno 43% tala, razvrstano je u plansku skupinu P3, “ostala obradiva tla”. Obzirom na relativno blage nagibe najvećeg dijela Bilogore i obronaka Moslavačke gore rasprostranjeno je praktički u svim dijelovima Županije. U nižim područjima koristi se većinom za ratarstvo (vlažniji dijelovi kao livade za stočarstvo), a u višim za ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, te manjim dijelom vinogradarstvo. U višim područjima Županije poljoprivredno tlo je rascjepkano manjim šumama. U nižim područjima, poljoprivredno tlo rascjepkano je gotovo posvuda, zbog pretežito nizinskih karakteristika vodotoka i vlažnijim (pa i močvarnim) površinama uz vodotoke, koji su jednim dijelom obrasli kvalitetnim šumama, a jednim dijelom se koriste (ili su se koristile) kao livadne površine. Tla tih poljoprivrednih površina, uz nešto poljoprivrednog tla na nagibima većim od 15%, čine najveći dio tala razvrstanog u plansku skupinu “ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište”. Kao posljedica izumiranja stanovništva (i Domovinskog rata), te nerentabilnosti ekstenzivne poljoprivrede u pojedinim dijelovima Županije, primjetno je u zadnje vrijeme čak i intenzivno zapuštanje i zarastanje poljoprivrednog tla. Planom nije predviđeno organizirano pošumljavanje (ili određivanje eventualne druge namjene), koje se međutim mora provoditi planski (kvalitetnim vrstama) u Prostornim planovima gradova i općina. Korištenje poljoprivrednih površina Većinu agrarne strukture čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva s različitim demografskim, proizvodnim i gospodarskim značajkama. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjeduju dvije trećine (67%) ukupnog poljoprivrednog zemljišta, a preostala trećina je u vlasništvu države. Svojom površinom od 263.667 ha Bjelovarsko-bilogorska županija sudjeluje sa 4,7% u ukupnoj površini Republike Hrvatske. Najveći prostorni udio Županije (57,8%) otpada na poljoprivredno zemljište koje se prostire na površini 152.290 ha, od čega je veliki postotak obradivih površina (95,0% ili 144.725 ha). Na oranice i vrtove otpada 70,1% obradivih površina, a 26,2 % na livade. Budući je relativno veliki postotak županijske površine pod šumom (36,79% ili 97.013,03 ha), razumljivo da su temeljna gospodarska obilježja Županiji proizvodnja hrane i drvoprerađivačka industrija. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji od 101.484 ha oraničkih površina koristi se 72.585 ha i to 65.869 ha u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, a 6.716 ha posjeduju poslovni subjekti. Poslovnih subjekata s poljoprivrednim zemljištem na području Županije ima ukupno 91 od kojih samo deset raspolaže s posjedom većim od 100 ha, dok ih je jedanaest s posjedom 50–100 ha. Samo subjekti s posjedom većim od 100 ha koriste 5.064 ha, odnosno preko 70% ukupno korištenih površina i sudjeluju s 80% u korištenju zakupljenog zemljišta. Podaci popisa poljoprivrede u odnosu na registrirano stanje u službenoj statistici pokazuju da se na području Županije koristi samo 62% poljoprivrednog zemljišta. Oranica se koristi 65,5%, livada 57%, pašnjaci 55%. Vinograda je iskazano 37% i voćnjaka 30% u odnosu na stanje u statistici, a od toga plantažnih vinograda u kućanstvima je 131 ha, a voćnjaka 277 ha.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=