Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 13 Ukupna promjena broja stanovnika nekog područja uvjetovana je dvjema odrednicama: prirodnim kretanjem i migracijskom bilancom. Prirodno kretanje, kao što je već ranije objašnjeno, razlika je rođenog i umrlog stanovništva, a migracijska bilanca razlika doseljenog i odseljenog stanovništva. Dakle, migracijska bilanca može se dobiti i razlikom međupopisne promjene broja stanovnika i prirodnog prirasta. Isto tako, Državni zavod za statistiku u Republici Hrvatskoj od 2002. godine izdaje godišnja priopćenja o migraciji stanovništva na razini županija. Kod izravne usporedbe podataka o prirodnom, prostornom i ukupnom kretanju stanovništva velik problem čini razlika u vremenskim intervalima. Popisi stanovništva odnose se na jedan "kritični" trenutak, a godišnje publikacije na razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca neke godine. Tako zadnje međupopisno razdoblje obuhvaća vremenski interval između dva "kritična" trenutka, odnosno od ponoći između 31. ožujka i 01. travnja 2001. godine do ponoći između 31. ožujka i 1. travnja 2011. godine. S druge strane, podatke o prirodnom i prostornom kretanju nije moguće prikupiti za ovo spomenuto razdoblje, već je "najsličniji" vremenski interval od 1. siječnja 2001. do 1. siječnja 2011. godine3. Drugi je problem kod spomenutog međupopisnog razdoblja što se migracija u Republici Hrvatskoj na razini županija službeno analizira i objavljuje početno s 2002. godinom, pa tako nije moguće napraviti migracijsku bilancu za razdoblje od 2001. do 2011. godine. Ipak, migracija u ovom radu bit će prikazana, i to koristeći dvije različite metode. Prva je razlika međupopisne promjene ukupnog broja stanovnika i prirodnog kretanja, iako se ta razdoblja ne podudaraju u potpunosti, kao što je već ranije opisano. Bjelovarsko-bilogorska županija prema popisu stanovništva 2011. godine imala je 13.320 stanovnika manje nego 2001. godine, a prema prirodnoj promjeni u razdoblju od početka 2001. do kraja 2010. umrlo je 6.681 osoba više nego što je rođeno. Iz toga proizlazi da je migracijska bilanca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u razdoblju od 2001. do 2011. godine negativna, preciznije da se 6.639 stanovnika više iselilo nego što se doselilo u županiju. Druga metoda prikaza migracija je prikaz razdoblja od 1. siječnja 2002. do 31. prosinca 2011. godine, prema godišnjim priopćenjima. Za svaku godinu ovog razdoblja karakteristična je negativna migracijska bilanca, te ona za cijelo razdoblje iznosi -4.335 osoba. Broj godišnje doseljenih osoba kroz ovo razdoblje polagano se smanjuje, dok broj godišnje odseljenih osoba ostaje na približno jednakim vrijednostima. Tabela: 3.3. - 7 - t Migracije stanovništva 2002. - 2011. na području BBŽ Ukupno 2002.- 2011. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Doseljeni 8511 1095 1024 909 834 868 859 889 738 591 704 Odseljeni 12846 1327 1314 1297 1259 1296 1382 1160 1100 1236 1475 Migracijska bilanca -4335 -232 -290 -388 -425 -428 -523 -271 -362 -645 -771 Izvor podataka: Priopćenja 7.1.2., DZS Dobno-spolna struktura Sastavi stanovništva prema spolu i dobi čine biološki sastav stanovništva. Iako je biološki sastav izravno uvjetovan prirodnim kretanjem stanovništva, u njemu se ogledaju brojni društveni i gospodarski procesi. Iz sastava prema dobi i spolu očitavaju se proizlaze ključni kontingenti stanovništva za biološku reprodukciju i formiranje radne snage te starosni i brojni drugi pokazatelji. Od ukupno 119.764 stanovnika na području Bjelovarsko-bilogorske županije 51,46%, odnosno 61.631, čine žene, a 48,54% muškarci, odnosno 58.133. Na razini Republike Hrvatske vrlo je sličan omjer, sa 51,78% žena i 48,22% muškaraca. Općine Đulovac i Velika Trnovitica imaju najmanji udio žena u ukupnom stanovništvu, 48,07% i 48,98%, a gradovi Bjelovar i Daruvar najveći s 52,36% i 52,14%. Promatrano kroz velike dobne skupine, u skupini mladog stanovništva (do 19 godina starosti) 3 Ovako je razlika između intervala podataka popisa i priopćenja 3 mjeseca, odnosno 90 dana, a kada bi se prema godišnjim priopćenjima uzeo interval od 2002. do 2011. godine, tada bi razlika iznosila 9 mjeseci, odnosno 275 dana.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=