Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. IV. PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM AKTIVNOSTI 1. Potrebe i i ograničenja održivog razvoja u prostoru BBŽ obzirom na sektorska opterećenja _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 127 1. POTREBE, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA DALJNJEG ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU BBŽ OBZIROM NA OKOLNOSTI, SEKTORSKE OPTEREĆENJA I IZAZOVE Bjelovarsko-bilogorska županija se kao cjelina u odnosu na Državu može prepoznati kao područje sa problemima u razvoju (iako se nalazi u grupi županija središnje Hrvatske - najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih prostornih pravaca), a prvenstveno zbog: - malih gustoća naseljenosti i negativnih demografskih procesa, - nepovoljno (poljoprivreda) i dijelom neprirodno orijentiranog gospodarstva u dubokoj recesiji, - još uvijek perifernog položaja u odnosu na glavne pravce razvoja, - nepovoljnih utjecaja metropolitanskog područja Zagreba. Na području Županije može se uočiti većina problemskih područja (područja s ograničenjima u razvoju) prepoznatih brojnim dokumentima, pa tako i PP BBŽ i ovim Izvješćem o stanju u prostoru: - posljedicama rata devastirana područja, - ruralni prostor i selo, - brdsko-gorska (uvjetno) područja, - područja malih gustoća naseljenosti i negativnih demografskih procesa, - područja s nerazvijenom mrežom naselja, funkcija i gospodarstva, - područja loše pokrivena infrastrukturom (komunalnom i društvenom), - područja s oskudnim resursima, - područja nepovoljne (poljoprivreda) i dijelom neprirodne orijentacije gospodarstva, - područja perifernog položaja u odnosu na glavne pravce razvoja,X Sintezom u prethodnim poglavljima prezentiranih podataka, analiza i kartograma dolazimo do zaključka da je prostor Županije izrazito nejednako razvijen, te da u njemu možemo prepoznati: - dva velika i nekoliko manjih područja sa vrlo velikim i velikim ograničenjima u razvoju, (Papuk i jugoistočni dio Bilogore, Moslavačka gora, sjeverni dio Bilogore, dio doline Česme i Glogovnice,X) - više područja sa umjerenim ograničenjima, - četiri područja sa vrlo malim ograničenjima, (jače urbanizirani i gradski prostori Bjelovara, Čazme, Garešnice i Daruvara) Kao područja sa specifičnim problemima i karakteristične pojave sa znatnim utjecajem na sadašnje i buduće procese u prostoru treba još posebno istaknuti: - šire područje Čazme, kao izrazito monocentrično, - šire područje Grubišnog Polja, kao slabog područnog središta s dijelom nesaniranim posljedicama Domovinskog rata, - središnji dio Županije, a koji je možda najviše osjetio utjecaj promijenjenih okolnosti u odnosu na vrijeme njegovog najjačeg razvoja i formiranja lokalnih, - područje Papuka i istočnih dijelova Bilogore (a posebno sadašnje Općine Đulovac) kao prostora sa i inače vrlo velikim ograničenjima u razvoju, potenciranim posljedicama Domovinskog rata, - prekid sekundarnih veza sjevera i juga Hrvatske i slabljenje glavnih osovina razvoja sjeveroistočnog dijela Županije, a posebice položaja Daruvara kao manjeg regionalnog središta (koje su razvijene u drugačijem geostrateškom i geopolitičkom okruženju, te će vrlo teško povratiti prijašnji značaj), - negativne utjecaje metropolitanskog područja Zagreba na cijelu Županiju, a posebno na Bjelovar kao veće regionalno središte, koji se izgradnjom brze ceste Zagreb-Sv. HelenaBjelovar-Virovitica mogu umanjiti, naročito u prometnom pogledu izoliranosti ove Županije u odnosu na širi regionalni prostor Države i Europe, - relativno neiskorištene osovine razvoja Bjelovar-Daruvar-Pakrac, Bjelovar-Čazma-Ivanić Grad i Virovitica-Grubišno Polje. Normalno, da se kao posljedica lošeg stanja u gospodarstvu, javlja i loša situacija u društveno-socijalnom segmentu (zadovoljavanje potreba žitelja ove Županije u izvanradnim
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=