Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA RAZVOJA U PROSTORU 3. Gospodarske djelatnosti _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 57 se ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu i utvrđivanje mjera i uvjeta zaštite prirode te utvrđivanje prihvatljivosti zahvata za okoliš sukladno pozitivnim propisima. Izgradnjom višenamjenskih sustava poboljšavaju se opći uvjeti korištenja voda. Gotovo u svim takvim sustavima dominantnu ulogu imaju akumulacijska jezera, kojima se najviše utječe na režim voda i povećava stupanj iskoristivosti otjecanja. Nositelj ovih aktivnosti su Hrvatske vode sukladno Zakonu o vodama. U slučaju da su županije investitori, odnosi se usklađuju a Hrvatskim vodama se dodjeljuje uloga komisionara. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije Vodoprivrednim osnovama slivova, Česme i Glogovnice (knjiga 17: Akumulacije, 1990.) i Ilove i Pakre (knjiga 16: Akumulacije, 1996.), predviđena je izgradnja 54 višenamjenskih akumulacija, uz 4 postojeće, koje su kao planirani (potencijalni) objekti uvrštene u Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije. Akumulacije su vodnogospodarske građevine predviđene kao višenamjenski objekti. Prvenstvena je uloga vodoprivredna, zaštita od poplava, gospodarenje vodnim količinama i korištenje voda. Moguće je i korištenje hidroenergetskog potencijala, a akumulacije će usput zadržavati nanos sa brdskih i bujičnih tokova slivova. Uz primjenu ostalih biološko-tehničkih radova i mjera djelovat će stabilizirajuće na procese erozije. Ostale namjene akumulacija su korištenje hidroenergije vode, vodoopskrba, navodnjavanje zemljišta, turizam, rekreacija, ribolov i dr. U slivu rijeka Ilove i Pakre izgrađene su manje akumulacije “Toplica” na vodotoku Toplica u Daruvaru, “Podgarić” na vodotoku Garešnica u Podgariću, i veća “Popovac” na vodotoku Garešnica u Trnovitičkom Popovcu. U slivu rijeka Česme i Glogovnice na području županije nalazi se izgrađena jedna manja akumulacija na vodotoku Mlinska, “Pleterac” kod Mikleuša. Potencijalne akumulacije za navodnjavanje prema Planu navodnjavanja Bjelovarskobilogorske županije do 2020 godine Za projekte navodnjavanja srednje veličine s izvorom vode iz manjih vodotoka s akumulacijama provedena je detaljna analiza potencijalnih akumulacija i pripadajućih potencijalnih površina za navodnjavanje. Ovi potencijalni projekti su zatim rangirani na temelju ekonomskih faktora iz čega su identificirani ekonomski najpovoljniji projekti koji su onda uključeni u Plan navodnjavanja za plansko razdoblje do 2020. godine. Analiza potencijalnih projekata navodnjavanja u Planu navodnjavanja Bjelovarsko-bilogorske županije razmatra sve 54 potencijalne akumulacije predviđene za razne namjene koje su uvrštene u Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije. Od te 54 potencijalne akumulacije za 8 akumulacija je ustanovljeno da nisu prikladne za navodnjavanje. U obzir nisu uzete potencijalne akumulacije Lazarevac, M. Trnovitica, V. Trnovitica, Šimljana, Utiskani, Miklouš I i Jelinac iz sliva rijeka Česme i Glogovnice. Potencijalne akumulacije koje nisu uzete u obzir iz sliva rijeka Ilove i Pakre su Šiljkovac, Zajile, Velika R.,Sloboština i Dabinac. Analiza akumulacija uključuje određivanje volumena objekata, faktora brane i modificiranog faktora brane koji omogućuju rangiranje projekata. Rangiranje daje pregled najboljih projekata s aspekta investicije u izgradnju brane i dovod vode do parcele. Iz hidroloških uvjeta na slivu te zadane lokacije pregrade, određuje se maksimalni volumen akumulacije i maksimalna ili teoretska poljoprivredna površina. Na osnovi ovih odnosa izvršeno je rangiranje projekata. U razradi projektne dokumentacije za konkretnu lokaciju poljoprivredne površine potrebno je najprije, uvažavajući rangiranje projekta, odabrati odgovarajuću lokaciju akumulacije. Nadalje će se prema stvarnoj potrebi za vodom koju određuje veličina poljoprivredne površine koju posjeduje korisnik i stvaran plodored (raspon norme navodnjavanja je od 915 do 3.460 m3/ha), definirati volumen akumulacije. Konačan volumen akumulacije može biti i manji, ukoliko se radi o manjoj poljoprivrednoj površini ili najviše jednak maksimalnom koji je dat u ovom planu.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=