Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 16 projekcija na temelju istraživanja i ozbiljnih hipoteza metodom proračuna pokazuje kakav će biti budući razvitak stanovništva, demografska perspektiva temelji se na izboru vjerojatnih pretpostavki, a demografska prognoza razumijeva izbor jedne hipoteze koja se u trenutku izrade proračuna čini vjerojatnom (Nejašmić, 2005). Može se reći da je projekcija najširi pojam koji obuhvaća i druga dva, te će se kao takav koristiti i u ovom radu. Izbor metoda u izradi demografskih projekcija ovisi ponajprije o sljedećim čimbenicima: veličini populacije, tipu stanovništva (migracijski "zatvorenom" i "otvorenom"), razdoblju projekcije (kratkoročne, srednjoročne i dugoročne), o tome jeli posrijedi ukupno stanovništvo ili njegovi dijelovi, te o potrebnom stupnju pouzdanosti. U izradi projekcija najčešće se rabe dvije skupine metoda: "matematičke" i "analitičke"6. Matematičke metode temelje se na kretanju ukupnog broja stanovnika u prošlosti i osnovni su im izvor podataka popisi stanovništva (podaci dvaju ili više popisa). S obzirom da ove metode ne uključuju utjecaje bioloških, društveno-gospodarskih i psiholoških čimbenika, najčešće nisu dovoljno precizne za dugoročne projekcije (više od 10 godina), ali kod kratkoročnih i srednjoročnih projekcija obično daju precizne rezultate. Najčešće se koriste aritmetički, geometrijski, eksponencijalni i logistički model progresije. Analitičke metode temelje se na proučavanju dotadašnjih promjena i iznošenju hipoteza o budućim promjenama komponenata stanovništva – rodnosti, smrtnosti i migracije. Uglavnom se temelje na sljedećim elementima: podacima o sastavu stanovništva prema spolu i dobi iz posljednjeg popisa stanovništva, longitudinalnim sintetičkim pokazateljima o starenju stanovništva, podacima o višedesetljetnom prirodnom kretanju (posebice stopama fertiliteta), hipotezi (ili autorskoj prognozi) kretanja stope fertiliteta, stopama doživljenja te podrobnim analizama i studijama razmatranog područja/populacije (Nejašmić, 2005). Teškoće u izboru metode projiciranja demografskih resursa područja unutar države mnogo su veće nego pri projekciji stanovništva države u cjelini, te obično imaju neka ograničenja: - izbor treba ograničiti na one metode koje se primjenjuju u slučaju tzv. otvorene populacije (čiji rast ovisi i o mehaničkim komponentama , odnosno imigraciji i emigraciji), te je uz to važno spomenuti da nedemografski čimbenici, posebice gospodarski, jače utječu na promjene demografskih resursa što je prostorna jedinica manja; - dolaze u obzir samo one projekcije koje se mogu primijeniti na različite kontingente stanovništva; - projekcije stanovništva moraju uzeti u obzir i međupopisne promjene u administrativno - teritorijalnim podjelama i/ili u klasifikacijama ruralnih/urbanih naselja; - projekcije treba raditi za kraća razdoblja od onih za stanovništvo cijele države (populacijski trendovi su nepravilniji, a procjene su nepouzdanije što je manje stanovništvo), što upućuje na potrebu čestih revizija projekcija za manja geografska područja (Nejašmić, 2005). U ovom radu korištena je analitička, odnosno kohortno-komponentna metoda projekcije. Projekcija je izrađena za razdoblje od 2011. do 2031. godine, pri čemu su polazni podaci za 2011. godinu prikupljeni iz popisa stanovništva. Vremenski interval projekcije bio je razdoblje od 5 godina, pa je tako projekcija izrađena za 2016., 2021., 2026., 2031., 2036. i 2041. godinu. U projekciju su uključene komponente prirodnog i prostornog kretanja stanovništva. Komponenta prostornog kretanja prikazana je kroz unutarnju međužupanijsku i vanjsku migracijsku bilancu. S obzirom da je migracija najteže predvidiva komponenta koja ovisi o brojnim drugim čimbenicima, a u ovom slučaju se još radi o "otvorenom" području koje nije omeđeno granicama, odabrane su postojeće vrijednosti unutarnje međužupanijske i vanjske migracije u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u razdoblju od početka 2006. do kraja 2010. godine, te su njihove relativne vrijednosti korištene u sljedećim petogodišnjim razdobljima. Dakle, zbog male predvidivosti i pouzdanosti nije izrađena nikakva dinamička stopa migracije (koja se mijenja kroz vrijeme), već su korištene fiksne vrijednosti zadnjeg postojećeg razdoblja. Migracija stanovništva s drugim županijama zahvaća veći broj i udio stanovnika Bjelovarsko-bilogorske županije od migracije s drugim državama. U petogodišnjem razdoblju od 2006. do 2010. godine, u odnosu na broj stanovnika Bjelovarskobilogorske županije na početku razdoblja7, iz drugih županija doselilo se 2,46% (3144 st.), a u druge 6 Za analitičke se još koriste nazivi komponentne i kohortno-komponentne. 7 Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku u Statističkom ljetopisu 2008., Bjelovarsko-bilogorska županija 2006. godine imala je 127.800 stanovnika, od čega 61900 muškaraca i 65900 žena.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=