Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 15 Tabela: 3.3. - 10 - t Prosječna dob stanovništva i indeks starenja u BBŽ 2011. JLS Mlado (0-19) (%) Zrelo (20-59) (%) Staro (60+) (%) Prosječna starost Indeks starenja BJELOVAR 21,24 54,92 23,85 41,7 112,3 ČAZMA 21,31 54,03 24,66 42,2 115,7 DARUVAR 19,80 54,25 25,95 43,0 131,1 GAREŠNICA 21,47 55,98 22,56 41,4 105,1 GRUBIŠNO POLJE 20,42 52,70 26,88 43,3 131,6 BEREK 22,52 51,00 26,47 42,4 117,5 DEŽANOVAC 22,21 51,53 26,26 42,3 118,2 ĐULOVAC 31,65 47,30 21,05 37,1 66,5 HERCEGOVAC 20,90 53,55 25,56 42,8 122,3 IVANSKA 21,50 50,94 27,55 43,3 128,1 KAPELA 22,05 51,78 26,17 42,1 118,7 KONČANICA 17,54 53,47 28,98 45,0 165,2 NOVA RAČA 21,64 53,74 24,61 42,1 113,7 ROVIŠĆE 26,79 52,49 20,72 38,3 77,3 SEVERIN 19,38 52,79 27,82 43,6 145,5 SIRAČ 19,39 53,79 26,83 43,8 138,4 ŠANDROVAC 22,80 51,75 25,45 41,6 111,6 ŠTEFANJE 22,61 50,30 27,09 42,6 119,8 VELIKA PISANICA 20,94 48,74 30,32 44,4 144,8 VELIKA TRNOVITICA 21,90 53,58 24,53 42,1 112,0 VELIKI GRĐEVAC 21,17 52,54 26,29 42,8 124,2 VELIKO TROJSTVO 19,19 53,70 27,11 44,0 141,3 ZRINSKI TOPOLOVAC 23,48 51,69 24,83 41,1 105,7 ŽUPANIJA UKUPNO 21,55 53,70 24,75 42,0 114,9 Izvor podataka: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, DZS Projekcija kretanja stanovništva od 2011. do 2041. godine Predviđanja budućeg demografskog razvoja prostora izuzetno su važna komponenta u planiranju društveno-gospodarskog razvoja. U užem smislu, projekcija se može definirati kao prikaz hipotetičnog kretanja broja (i sastava) stanovništva za neko buduće razdoblje, utemeljen na eksplicitnim pretpostavkama nastavka demografskih trendova iz prošlosti. Potrebno je istaknuti da projekcije, kao ni ostale metode i tehnike koje upućuju na buduće kretanje broja stanovnika, ne daju posve pouzdan odgovor o budućnosti populacije. Ipak, sigurno je da uspješnost prognoze uvelike ovisi o poznavanju prostornih (regionalnih) značajki i odnosa te o prihvaćanju svih relevantnih čimbenika. Pouzdanost projekcija obično je uvjetovana veličinom populacije i promatranog područja, pa tako u pravilu ispada da su najtočnije prognoze na državnoj razini, zatim na makroregionalnoj, te najmanje točne na razini manjih područja, primjerice naselja. Osnovni razlog tome je što su manje populacije više podložne utjecajima gospodarskih i mnogih drugih čimbenika. Također, kada se radi o budućem demografskom razvitku, obično se razlikuju pojmovi projekcija, perspektiva i prognoza5. Demografska 5 Iako neki stručnjaci u spomenutom kontekstu koriste i pojam procjena, Nejašmić (2005.) smatra da taj pojam nije preporučljivo koristiti jer on označava određivanje, odnosno utvrđivanje vrijednosti nečega, pa se tako spomenuti pojam može koristiti za prošlost i sadašnjost, ali ne i za budućnost. Tako se u demografskim analizama pojam procjena koristi prilikom utvrđivanja broja stanovnika u godinama između dvaju popisa, ili za razdoblje od posljednjeg popisa do danas.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=