Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA RAZVOJA U PROSTORU 2. Sustav naselja _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 41 2.4. RURALNI RAZVOJ Ruralna područja su, za razliku od urbanih prostora ili prostora velike gustoće naseljenosti, razmjerno rijetko naseljena područja. Zbog socijalno-gospodarske promjene struktura i napredujuće suburbanizacije postalo je teško razgraničiti ovu prostornu kategoriju, jer se urbane i ruralne strukture naselja miješaju, a izračuni klasifikacije se razlikuju po metodologijama primjene. U administrativne svrhe u Republici Hrvatskoj razlika između ruralnih i urbanih područja temelji se na teritorijalnoj podjeli gdje se općine smatraju ruralnim, dok se gradovi smatraju urbanim područjima. Na temelju takvog administrativnog kriterija, 62,72% površine županije (18 općina) klasificira se kao ruralno područje, a 37,28% (pet gradova) kao urbano područje. Od ukupnog stanovništva županije od 119.764 (DZS, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.), 35,76% (42.828) stanovnika smatra se ruralnim stanovništvom, a 64,24% (76.936) smatra se urbanim stanovništvom. Strategija ruralnog razvoja Hrvatske 2008.-2013. koristi OECD definiciju za razlikovanje ruralnog od urbanih područja na temelju gustoće naseljenosti. Primjenjujući kriterij OECD-a, koji definira ruralna područja kao područja koja imaju gustoću naseljenosti manju od 150 stanovnika po km2 , možemo zaključiti da se 90,45% područja županije klasificira kao ruralno područje (sve općine i gradovi Čazma, Garešnica i Grubišno Polje), a 9,55% kao urbano područje (samo gradovi Bjelovar i Daruvar). Također, temeljem ovog kriterija 56,66% stanovništva živi u ruralnim područjima, a 43,34% stanovništva u urbanim područjima. Bjelovarsko-bilogorska županija je tipična poljoprivredna županija u kojoj se svaki treći stanovnik bavi poljoprivredom budući da ima velike poljoprivredne resurse i dobro očuvan okoliš. No, poljoprivredna proizvodnja je tradicijski orijentirana, s dosta nerazvijenih poljoprivrednih grana, te malim brojem navodnjavanih površina. Seoskih naselja sa izrazito agrarnim karakterom u Županiji još uvijek ima čak 228 odnosno 70,5% i u njima živi 33,9% stanovništva. Ona nisu doživjela značajnije preobrazbe i u njima će procesi vjerojatno biti najizrazitiji, ali i najrazličitiji. Jedan relativno veliki dio će se tokom vremena jednostavno ugasiti, neka će se urbanizirati, a neka jačati svoj agrarni karakter uz adekvatnu modernizaciju života i rada u njima. U županiji gradovi imaju naglašenu polarizacijsku ulogu, a porast stanovništva gradova je više posljedica preseljavanja selo - grad nego prirodnog prirasta. Takav tok urbanizacije i dalje će pojačavati probleme u ruralnim krajevima (depopulacija, starenje stanovništva,X). Može se očekivati da će se ovaj proces i dalje nastaviti pa se ovu veliku skupinu naselja mora dugoročno ciljano i usmjeravano revitalizirati, pri čemu je moguće razlikovati više tipova prioritetne revitalizacije s obzirom na čimbenike koji u njoj sudjeluju: - revitalizacija važnijih naselja i sela za koje postoji nedvosmisleni javni interes zbog njihove uloge u prostornoj organizaciji, - revitalizacija sela gdje je javni interes ograničen samo na potporu u izgradnji minimalne tehničke infrastrukture, - revitalizacija gdje nije moguće identificirati javni interes i koja ovisi isključivo o autonomnoj motivaciji i vrijednostima lokalnih i privatnih sudionika, - revitalizacija malih seoskih naselja koja će u budućnosti ostati bez stalnog stanovništva kroz funkciju sekundarnog stanovanja, seoskog turizma i rekreacije. Planovima uređenja prostora utvrđuje se namjena kao i uvjeti uređenja i korištenja ovih ruralnih cjelina, ovisno o prostornim i razvojnim značajkama područja. Određivanje namjene korištenja tla u poljoprivredne svrhe mora uzeti u obzir aspekte zaštite okoliša, demografsku i gospodarsku problematiku, te nužno donijeti propise i adekvatne poticajne mjere kako bi se provelo osmišljeno održivo korištenje i upravljanje zemljištem u predmetnom okružju. 2.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA Razvitak društvenih djelatnosti - javne službe (uprava, pravosuđe, prosvjeta, visoko školstvo i znanost, kultura, zdravstvo, socijalna skrb i sport), te udruge građana, političkih stranaka, vjerskih zajednica i drugih organizacija u svezi s njihovim glavnim obilježjima i svojstvima, rezultat je prirodnih,
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=