Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA RAZVOJA U PROSTORU 2. Sustav naselja _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 31 2. SUSTAV NASELJA 2.1. NASELJA I PROSTORNI / RAZVOJNI KORIDORI Naselja i prostorni koridori obuhvaćaju područja više gustoće naseljenosti i ubrajaju se u prostore dinamičkog karaktera. Oni povezuju aglomeracijske prostore s najboljom i najučinkovitijom infrastrukturom, koja ih približava međusobno, a čime se povećavaju i njihove gospodarske prednosti. Jedan od temeljnih ciljeva razvitka na području Županije jest osigurati održivi razvoj koji podrazumijeva, uz daljnji razvoj gradova, razvoj seoskih naselja, posebice općinskih središta. U svim naseljima cilj je optimalno korištenje prostora i povećanje gustoće naseljenosti, zaštita i očuvanje prirodne i graditeljske baštine unutar naselja, kao i očuvanje povijesne matrice naselja. Opremljenost infrastrukturom uvjet je funkcionalnog korištenja prostora, a dobri infrastrukturni sadržaji su važna pretpostavka za ujednačene razvojne mogućnosti i gospodarsku kompetitivnost. Razvoj naselja i prometa međusobno se isprepliću u razvojnom procesu. Razvoj prometa i opremanje infrastrukturom razmjerni su sa zgušnjavanjem stanovništva i radnih mjesta, a veće količine prometa uslijed urbanizacije stanovništva i radnih mjesta zahtijevaju dogradnju prometne infrastrukture kao i infrastrukture za opskrbu. Prostorno-funkcionalno gledano, Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu grupe Županija Središnje Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca. Međutim, obzirom na rubni položaj (prema grupi županija istočne Hrvatske), te smještaj upravo između najznačajnijih prometnih pravaca (Posavskog i Podravskog koridora, te poprečnih koridora Srednja Europa - Jadran i Podunavlje - Jadran), dijelom je ostala izvan interesa dosadašnjih prometnih razvojnih usmjerenja. 2.2 SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA Sustav središnjih naselja bitna je odrednica kvalitetnog prostornog uređenja i razvitka svake države. Time se usmjerava i/ili kontrolira prostorna raspodjela stanovništva, potiče razvitak optimalne mreže naselja u svim dijelovima države usmjeravanjem gospodarskih djelatnosti i urbanotvornih funkcija, te podržava razvoj ostalih gradskih i ruralnih naselja koja imaju nužne preduvjete. Opredjeljenje za policentričan razvitak RH, prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske iz 1997. godine, zasnivalo se na postojećoj strukturi i sustavu naselja. Politika policentričnog razvoja znači zalaganje za obzirni razmještaj stanovnika, djelatnosti, središnjih i drugih funkcija i infrastrukturnih sustava. Prema tome, određena središta trebala bi se razvijati zajednički, međusobno povezano i usklađeno unutar metropolitanskih odnosno aglomeracijskih područja, gradskih regija ili kao konurbacija, dijeleći međusobno funkcije svojstvene za odgovarajuće kategorije središnjih naselja. Polazeći od smjernica iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, sustav središnjih naselja i razvojnih središta za prostor Bjelovarsko-bilogorske županije utvrđen je Prostornim planom Županije. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nalazi se 5 gradova i 18 općina, koji ukupno obuhvaćaju 323 naselja. Najviše naselja nalazi se u gradovima Čazmi i Bjelovaru, a najmanje u općini Severin. Gustoća naselja, odnosno broj naselja na površini od 1.000 km², za cijelu županiju iznosi 122,39, dok za Republiku Hrvatsku iznosi 119,38. Najveću gustoću naselja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ima općina Kapela, a najmanju općine Sirač i Veliki Grđevac.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=