Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009. - 2013. II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA RAZVOJA U PROSTORU 2. Sustav naselja _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 35 vrste građevinskih područja) posljedica uvažavanja svih prirodnih i kulturnih datosti prostora i optimalno je rješenje za prostorni razvoj neke društvene zajednice u nekom planskom razdoblju. Građevinsko područje kao instrument prostornog uređenja u Republici Hrvatskoj utvrđuje se oko tridesetak godina (Zakon iz 1973. i osobito Zakon iz 1980. godine), a uspostavom državnog ustroja iz 1992. godine gradovi i općine dobivaju znatne ovlasti u pogledu kreiranja politike prostornog uređenja svojih područja. Stoga su bile dužne temeljiti svoju politiku upravo na načelu racionalnog korištenja prostora, kako je to pored ostalog obvezivao i Zakon o prostornom uređenju iz 1994. godine, shvaćanjem vlastitog prostora temeljnim i često najvrednijim resursom. Međutim, u brojnim izmjenama i dopunama prostornih planova (bivših) općina, također i izradom novih prostornih planova osobito do 2000., uočljiv je trend nekritičkog povećanja GP. Razlog tome je u želji za ubrzanim razvojem i rezervacijom dovoljnog prostora za graditeljske aktivnosti. Istodobno nisu uzete u obzir posljedice koje donosi neracionalno širenje građevinskih područja. Prvenstveno se to odnosi na uređenje zemljišta (priprema zemljišta te izgradnja komunalnih objekata i uređaja), koje iziskuje znatna materijalna sredstva u često vrlo malim proračunima jedinica lokalnih samouprava. Do donošenja druge generacije planova, postojeća GP, osim pojedinih iznimaka, činile su višestruko prevelike površine namijenjene izgradnji naselja, stihijski proširena često na najvrednija poljoprivredna ili šumska zemljišta, vodozaštitna područja, obale mora, rijeka i jezera, zemljišta uz državne i županijske ceste, zaštićene dijelove prirode i sl., ali i na nepodobna i nesigurna zemljišta, kao što su to klizišta, plavljena ili vrlo strma zemljišta, zagađena zemljišta ili na tektonskim rasjedima, zemljišta u blizini trajnih ili potencijalnih izvora opasnosti, zemljišta koja je neracionalno opremati komunalnom infrastrukturom. Iako se GP u novim Prostornim planovima uređenja gradova i općina znatno smanjuju (zbog odredbi utvrđenim PPŽ, a u JLS uz morsku obalu i Uredbom o zaštićenom obalnom području) te znajući tehnološko-civilizacijska kretanja da se tijekom vremena (do planskih godina 2015. ili 2020.) potrošnja prostora po stanovniku stalno povećava (...) realno je iznositi tvrdnju da su GP još uvijek znatno prevelika jer i takva kakva jesu omogućuju urbani život za oko 6 - 6,5 milijuna ljudi (naših državljana, ali i državljana EU koji će se stalno ili povremeno nastanjivati u Hrvatskoj)." Nakon ovog kratkog izvoda iz detaljne analize građevinskih područja naselja, koja je provedena u Izvješću o stanju u prostoru Republike Hrvatske na državnoj razini, u nastavku dajemo analizu građevinskih područja naselja planiranih dokumentima prostornog uređenja na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske županije, koji je donesen u travnju 2001. godine, utvrđeni su osnovni uvjeti za formiranje građevinskih područja naselja u prostornim planovima uređenja gradova i općina. Racionalnim korištenjem i zaštitom prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i štednja resursa (i čuvanje za slijedeće naraštaje). Sa stanovišta temeljnih odrednica prostornog planiranja to se prvenstveno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, ali i planiranje građenja izvan građevinskih područja, vođenja infrastrukture i gospodarskih djelatnosti u prostoru. Treba reći da su uvjeti utvrđeni racionalno, poštujući načelo iz dokumenata prostornog uređenja Republike Hrvatske o racionalnom korištenju prostora, kao i da su temeljeni na detaljnoj analizi svih do tada donesenih prostornih planova (bivših) općina. Analizom građevinskih područja određenih Prostornim planovima (bivših) općina utvrđeno je da je u Županiji planirano ukupno 22.599,10 ha od čega je stvarno izgrađeno tek oko 12.888,30 ha ili samo 57%. Ako isto razmotrimo po naseljima te usporedimo sa rezultatima projekcija demografskih kretanja može se zaključiti da praktično ne postoji naselje za koje građevinsko područje nije predimenzionirano, a što ima višestruko negativne posljedice po ukupni prostor. Zbog toga su Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske županije utvrđene odredbe kojima se ograničava daljnje širenje građevinskih područja u ukupnom iznosu na razini jedinice lokalne samouprave, u odnosu na njihovu površinu u važećim prostornim planovima na dan donošenja ovog Plana. Kasnijim su Izmjenama i dopunama Prostornog plana Županije utvrđene određene iznimke u kojima je to povećanje dopušteno, a koje se temelje na postocima izgrađenosti postojećih
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=