P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e I V . i z m j e n e i d o p u n e III. Obvezni prilozi _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije III - 29 bilo bi poželjno razmotriti i druge mogućnosti namjene ovih ribnjačkih površina, osobito u svrhu razvoja različitih vidova turističke ponude vezane uz vode. Za ostale ribnjake na području županije koji su trenutno u funkciji obavljanja djelatnosti slatkovodne akvakulture problemi se također svode na nedovoljne količine vode u odnosu na potrebe ribnjaka, stalno pogoršanje kakvoće voda na pripadnom slivu, loše stanje objekata za zahvat i upravljanje vodama. Stanje kakvoće voda nije zadovoljavajuće, obzirom da otpadne vode naselja i izgrađenih proizvodnih objekata, upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivredi i šumarstvu, te upotreba umjetnih gnojiva, intenzivno zagađuju vode potoka i vodotoka koji se koriste za vodoopskrbu ribnjaka. Površine pod postojećim i potencijalnim privrednim ribnjacima na prostoru županije predviđenim za obavljanje djelatnosti slatkovodne akvakulture moguće je iskoristiti i za razvoj turističkih, rekreacijskih i izletničkih djelatnosti vezanih uz vode i močvarne površine a sukladno važećim zakonima i propisima. Izmjena površina postojećih ribnjaka (akvakultura) nije bilo pošto su ribnjaci Narta zadržani kao ribnjačke površine. Potencijalni ribnjaci - akvakulture Na području sliva rijeka Česme i Glogovnice, unutar Županije, moguća je i daljnja izgradnja ribnjaka. Površina koju bi mogli zauzimati novi ribnjaci je oko 1023 ha. Analiza ribnjaka koji bi se mogli graditi izvršena je u Vodoprivrednoj osnovi sliva rijeka Česme i Glogovnice (knjiga 15: Ribnjačarstvo), krajem 1980-ih godina. Površine potencijalnih ribnjaka tretiraju se kao rezervne površine u planskom ili postplanskom razdoblju ukoliko se ukaže potreba za povećanjem površine pod ribnjacima, budući da je izgradnja novih ribnjaka planirana na degradiranim poljoprivrednim površinama pogodnim za ribnjačarsku proizvodnju (ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište). S obzirom na stanje zapuštenosti postojećih ribnjaka, posebno Nartskih, potrebno je s oprezom pristupiti izgradnji novih, potencijalnih ribnjaka. Kako bi se maksimalno iskoristile gospodarske koristi ovog područja ekološke mreže, u kojoj se postojeći i potencijalni ribnjaci nalaze, prvenstveno je važno ponovo uspostaviti odgovarajući režim održavanja i revitalizaciju postojećih ribnjaka, a tek zatim, nakon što se stabiliziraju tržišni uvjeti i ustanovi realna potreba za novim ribnjacima, planirati nove površine ribnjaka. Predlaže se faznost realizacije potencijalnih ribnjaka, odnosno tijek izgradnje od sjevera prema jugu, osobito zbog površina ugroženih livadnih staništa na kojima bi se potencijalni ribnjaci rasprostirali. Navodnjavanje Navodnjavanje kao melioracijska mjera ima za cilj nadoknaditi nedostatke vode koji se javljaju pri uzgoju poljoprivrednih kultura, a koji su ograničavajući faktor za postizanje njihovog punog biološkog potencijala. U proteklom razdoblju donesen je Plan navodnjavanja Bjelovarsko–bilogorske županije (prosinac 2009.) koji ulazi u razred strateških županijskih dokumenata, koji moraju dati kvalitetnu osnovu za operativne projekte i programe. Stručne podloge i rezultati sveobuhvatnih analiza tla, klime, izvora voda i postojeće poljoprivrede daju mogućnost za određivanje mogućnosti i prioriteta navodnjavanja radi razvitka postojeće ili uvođenja nove poljoprivredne proizvodnje. Planom navodnjavanja Bjelovarsko–bilogorske županije predložen je odabir pilot-projekta navodnjavanja odnosno odabir lokacije na kojima je moguće organizirati sustav za navodnjavanje na području Bjelovarsko–bilogorske županije. S obzirom na značaj poljoprivrede na gospodarstvo Bjelovarsko–bilogorske županije i općenito povoljne uvjete za uvođenje navodnjavanja, predlaže se uvođenje navodnjavanja na oko 50% većim
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=