P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e O D R E D B E Z A P R O V O Đ E N J E _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje D-29 - poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja, - uzeti u obzir broj, rasprostranjenost i koncentraciju ljudi u zoni opasnosti, - procjeniti mogućnost evakuacije (pokretljivost stanovništva). Članak 114. Svaka stranka koja je vlasnik ili upravlja opasnim tvarima, treba za opasne djelatnosti u stanju mirovanja ili transporta izraditi i osigurati pripremu i provedbu planova intervencija u zaštiti okoliša. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije najčešće opasne tvari i stranke koje njima rukovode su: INA ……………….………….. JANAF – Jadranski naftovod, INA……………………….….. magistralni plinovod, DISTRIBUTERI VODE…….. uporaba klora za dezinfekciju vode. MESNICE, MLJEKARE……. amonijak za rashladne uređaje i hladnjače, KAMENOLOMI……………… eksplozivi, AUTORADIONICE………….. mašinska rabljena ulja, DISTRIBUTERI PLINA…...… prirodni plin (grijanje objekata), OSTALE OPASNE TVARI…. kiseline, lužine, acetilen i kisik za varenje, ukapljeni naftni plin,… Članak 115. U cilju zaštite okoliša potrebno je da Županija, Gradovi i Općine izrade program zaštite okoliša za svoja područja. Programom zaštite okoliša potrebno je za područje Županije detaljnjije i konkretnije utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja), šume, tlo i krajolik, te detaljnije inventarizirati osnovne elemente okoliša, analizirati i vrednovati postojeće stanje s obzirom na klasifikaciju, kvalitetu i kvantitetu poremećaja, a u PPUO/G-u propisati mjere zaštite okoliša. Članak 116. Posebno se sugerira općinama i gradovima da iskoriste zakonsku mogućnost izrade programa zaštite okoliša za pojedina uža područja (s obzirom na resurse, značajke i posebnosti dotične sredine). 10.2. ZRAK Članak 117. Katastrom emisija u okoliš treba nastaviti praćenje količina ispuštanja štetnih tvari u zrak iz pojedinačnih ispusta iz stacionarnih izvora. Područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka treba proširiti i na druge gradove (prvenstveno Daruvar i Garešnicu) i područja gdje se pretpostavlja najveća mogućnost zagađivanja (utjecaj INAPetrokemije u Kutini i CPS-Molve). Potrebno je izraditi zakonom propisane dokumente zaštite i poboljšanja kakvoće zraka (Program zaštite zraka, Izvješće o zaštiti zraka i Program mjerenja kakvoće zraka), kako bi se pravodobno i na utemeljen način mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u pojedinim područjima i izgradnja u prostoru.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=